Hodanje ili trčanje – šta više snižava krvni pritisak? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Iako se često vodi rasprava o tome da li je za zdravlje bolje hodati ili trčati, obje aktivnosti mogu biti korisne za krvni pritisak.

Hodanje i trčanje ne traže posebnu opremu niti članstvo u teretani, a lako ih je uklopiti u svakodnevni raspored. Razlika je uglavnom u intenzitetu, pa izbor aktivnosti treba prilagoditi vlastitoj kondiciji i zdravstvenom stanju.

Brza šetnja može napraviti veliku razliku

Za osobe koje tek uvode više fizičke aktivnosti u svoju svakodnevicu, hodanje je često najjednostavnija opcija. Brža šetnja od oko 20 do 40 minuta, nekoliko puta sedmično, može pozitivno djelovati na zdravlje srca i krvni pritisak.

Prema podacima navedenim u izvornom tekstu, istraživanja pokazuju da redovno hodanje može prosječno sniziti sistolni pritisak za oko 4 mmHg, dok je pad dijastolnog oko 2 mmHg.

Osim direktnog utjecaja na krvni pritisak, šetnja može pomoći i u smanjenju stresa. To je posebno značajno jer dugotrajna izloženost stresu može nepovoljno djelovati na kardiovaskularno zdravlje.

Redovno kretanje također doprinosi boljoj funkciji krvnih sudova i cirkulaciji, što olakšava radu srca.

A šta se događa kada umjesto hodanja počnete trčati?

Trčanje je intenzivniji oblik aktivnosti i može donijeti nešto izraženiji pad krvnog pritiska, posebno kod ljudi koji već imaju hipertenziju.

U tekstu se navodi istraživanje prema kojem je trčanje povezano s prosječnim smanjenjem sistolnog pritiska od 4,2 mmHg i dijastolnog od 2,7 mmHg. Kod osoba s hipertenzijom pad je bio još veći – oko 5,6 mmHg za sistolni i 5,2 mmHg za dijastolni pritisak.

Zanimljiv podatak je i da se umjereno trčanje pokazalo korisnijim za snižavanje pritiska od veoma intenzivnog treninga kod osoba koje već imaju hipertenziju.

Trčanje, kao i hodanje, može pomoći krvnim sudovima da bolje funkcionišu. Redovna aerobna aktivnost doprinosi njihovoj fleksibilnosti i boljem protoku krvi, a istovremeno može pomoći u kontroli stresa.

Pa šta je onda bolji izbor?

Ako gledamo samo prosječno smanjenje krvnog pritiska, trčanje ima malu prednost. Međutim, to ne znači da bi svi trebali početi trčati.

Za osobu koja se dugo nije bavila fizičkom aktivnošću, brza šetnja može biti mnogo realniji početak. Lakše ju je uključiti u svakodnevicu, a rizik od pretjeranog opterećenja je manji.

S druge strane, nekome ko već ima dobru kondiciju trčanje može biti praktičnije jer omogućava intenzivniji trening za kraće vrijeme.

Zato odgovor nije jednostavno „hodanje“ ili „trčanje“. Najbolja aktivnost je ona koju možete redovno praktikovati.

Prema preporukama navedenim u izvornom članku, cilj bi trebao biti najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, poput brzog hodanja, ili oko 75 minuta intenzivnije aktivnosti, poput trčanja. Uz aerobne aktivnosti preporučuju se i vježbe snage dva dana u sedmici.

Ne treba odmah krenuti punom snagom

Ako ste uglavnom sjedili i tek sada odlučili da se više krećete, nije dobra ideja prvog dana krenuti s napornim trčanjem.

Početak može biti sasvim jednostavan – kraće šetnje, pa postepeno povećavanje trajanja i tempa. Kako se kondicija poboljšava, intenzitet se može polako povećavati.

Poseban oprez potreban je osobama koje imaju hipertenziju ili druga hronična zdravstvena stanja. Prije uvođenja zahtjevnijeg programa vježbanja preporučuje se razgovor s ljekarom.

Ako se tokom vježbanja pojave bol ili pritisak u grudima, vrtoglavica, nesvjestica, neuobičajeno ubrzan ili nepravilan rad srca ili izražena kratkoća daha, aktivnost treba prekinuti i potražiti medicinsku pomoć.

Na kraju, nije presudno da li ćete obuti patike za trčanje ili krenuti u brzu šetnju. Mnogo je važnije da kretanje postane dio vaše sedmice. Redovnost može biti važnija od samog intenziteta, a upravo je dosljednost ono što dugoročno može napraviti razliku za zdravlje srca i krvni pritisak.