Nije važno samo šta jedete: Stručnjaci otkrili kada je najbolje vrijeme za obrok

Ipak, stručnjaci upozoravaju da pažnju treba obratiti i na vrijeme u koje jedemo. Promjene svakodnevnog rasporeda, posebno tokom godišnjih odmora, mogu poremetiti ritam na koji je organizam navikao.

Kasnije lijeganje, duže spavanje i pomjeranje ručka ili večere mogu privremeno utjecati na probavu, energiju i osjećaj gladi. Dijetetičarka Samia Rhalem ističe da takve promjene mogu izazvati probavne tegobe, naročito kada se uobičajeni raspored iznenada promijeni.

Organizam voli rutinu

Vrijeme obroka povezano je s cirkadijalnim ritmom, odnosno unutrašnjim biološkim satom koji utiče na brojne procese u tijelu. Zato nije svejedno jedemo li uglavnom tokom dana ili najveći dio hrane ostavljamo za kasne večernje sate.

Nutricionistica Meritxell Massons preporučuje da se dnevni obroci rasporede unutar perioda od osam do 12 sati, pri čemu bi veći dio dnevnog kalorijskog unosa trebalo ostvariti prije 15 sati. Posljednji obrok, prema njenom savjetu, najbolje je završiti dva do tri sata prije odlaska na spavanje.

Ideja je jednostavna – tijelo je tokom dana aktivnije i tada očekuje unos hrane, dok je noć namijenjena odmoru i oporavku.

Kasni obroci mogu poremetiti unutrašnji ritam

Kada se vrijeme spavanja, buđenja i obroka stalno mijenja, može doći do nesklada između biološkog sata i svakodnevnih navika. Taj fenomen često se opisuje kao metabolički "jet lag".

Takve promjene mogu utjecati na hormone povezane s glađu i sitosti, kao i na način na koji organizam reaguje na inzulin. Zbog toga stručnjaci savjetuju da vrijeme obroka bude što ujednačenije, posebno ako želimo održati dobar ritam probave.

Massons također preporučuje izbjegavanje večere nakon 22 sata, kada god je to moguće.

Šta staviti na tanjir ujutro, a šta navečer?

Za početak dana preporučuje se obrok koji će pružiti dovoljno energije i pomoći da se osjećaj gladi ne pojavi prerano. Dobar izbor je doručak koji sadrži proteine, vlakna i složene ugljikohidrate.

Večera bi, s druge strane, trebala biti jednostavnija i lakša. Razlog je to što se probavni procesi tokom večeri prirodno usporavaju, pa obilni obroci neposredno prije spavanja mogu biti dodatno opterećenje za organizam.

To ne znači da je povremeni kasni obrok problem. Mnogo je važnije kakve navike imamo većinu vremena i koliko je naš dnevni raspored stabilan.

Nakon odmora vratite se uobičajenom rasporedu

Ljeto, putovanja i godišnji odmori često potpuno promijene naše navike. Jedemo kasnije, spavamo duže, preskačemo doručak ili večeramo mnogo kasnije nego inače.

Ako se to dogodi nekoliko dana, nema razloga za paniku. Međutim, nakon povratka u svakodnevnu rutinu korisno je postepeno vratiti redovnije vrijeme obroka i spavanja.

Za zdravu probavu zato nije presudno samo šta se nalazi na tanjiru. Jednako je važno i da organizmu omogućimo predvidiv ritam – dovoljno vremena za obroke tokom dana, ali i period bez hrane prije noćnog odmora.