Šetnja duža od 15 minuta: Najbolji poklon koji možete dati svom tijelu

Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu Annals of Internal Medicine, obuhvatilo je gotovo 34.000 ljudi u Velikoj Britaniji koji su svakodnevno prelazili manje od 8.000 koraka. Učesnici su bili podijeljeni u četiri grupe – prema trajanju njihovih uobičajenih šetnji: kraće od pet minuta, pet do deset minuta, deset do petnaest minuta i petnaest minuta ili duže.

Rezultati su bili jasni: oni koji su većinu svojih dnevnih koraka napravili u dužim šetnjama imali su znatno manji rizik od srčanih bolesti i prijevremene smrti. Rizik od bolesti srca iznosio je oko 13% kod onih koji su hodali u vrlo kratkim intervalima, 11% kod onih s nešto dužim šetnjama, 7,7% za grupe s deset do petnaest minuta hoda, dok je kod onih koji su hodali najmanje petnaest minuta rizik pao na svega 4,4%.

Drugim riječima, osobe koje su svakodnevno imale jednu dužu šetnju imale su gotovo tri puta manju vjerovatnoću da obole od bolesti srca u odnosu na one čije su šetnje trajale samo nekoliko minuta.

Najveću korist imale su osobe koje vode sjedilački način života, s manje od 5.000 koraka dnevno. Kod njih je veza između dužine šetnje i smanjenog rizika od srčanih bolesti bila još izraženija.

Hodanje je jedna od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih fizičkih aktivnosti. Povećava broj otkucaja srca, poboljšava cirkulaciju, snižava krvni pritisak i doprinosi regulaciji tjelesne težine. Iako se često spominje „pravilo od 10.000 koraka“, istraživanja sve češće pokazuju da se pozitivni učinci na zdravlje javljaju već od 7.000 koraka dnevno – posebno ako se oni naprave u jednom dužem, svrhovitom hodu.

Stručnjaci poručuju da bi ovi rezultati mogli promijeniti preporuke za tjelesnu aktivnost, naročito za ljude koji nisu pretjerano aktivni. Savjetuju da se barem jednom dnevno odvoji vrijeme za bržu, kontinuiranu šetnju od petnaestak minuta – jer i tako jednostavan korak može dugoročno značiti zdravije srce i duži život.