Stres uzima danak: Mlađi zaposlenici sve češće napuštaju posao zbog sagorijevanja
Sve veći broj zaposlenih u Holandiji privremeno napušta radna mjesta zbog problema povezanih sa stresom i sindromom sagorijevanja, upozorila je međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad.
Ovaj trend dodatno otežava situaciju na tržištu rada koje se već suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage.
Prema podacima kompanije, najveći broj prijava simptoma povezanih sa stresom dolazi od žena i mlađih zaposlenika. Analitičar tržišta rada Bart van Krimpen ocijenio je da je riječ o zabrinjavajućem trendu koji zahtijeva ozbiljnu pažnju.
Posebno su pogođeni sektori poput zdravstva, obrazovanja i inženjerstva, gdje već postoji manjak radnika. U tim oblastima dugotrajna odsustva dodatno povećavaju opterećenje preostalih zaposlenika i otežavaju organizaciju posla.
Iz Randstada navode da mlađi radnici sve češće uzimaju duža bolovanja zbog psihičkih tegoba, a u slučajevima burnouta odsustva mogu trajati i po nekoliko mjeseci. Situacija je naročito izražena među mlađim ženama zaposlenim u zdravstvenom sektoru.
Statistike pokazuju da je od 2022. godine broj osoba koje ne rade zbog bolesti ili invaliditeta porastao za deset posto, dok je zaposlenost u istom periodu povećana za svega četiri posto.
Stručnjaci smatraju da uzroci nisu samo rastući problemi s mentalnim zdravljem, već i posljedice pandemije, kao i činjenica da stariji radnici nakon bolesti češće završavaju na dugotrajnim bolovanjima.
Izvršni direktor Randstada u Holandiji Jeroen Til upozorio je da takva situacija direktno utiče na produktivnost i dodatno opterećuje sektore koji već imaju ozbiljan manjak zaposlenih.
"To stvara dodatni pritisak na radnom mjestu i utiče na zadovoljstvo zaposlenika", poručio je Til.
On smatra da bi poslodavci trebali više pažnje posvetiti ranom prepoznavanju znakova psiholoških poteškoća među radnicima kako bi se problemi rješavali prije nego što dovedu do dugotrajnih odsustava.
Kompanija se osvrnula i na prijedloge zakonskih izmjena koje bi radnicima sa fleksibilnim ugovorima trebale donijeti veću sigurnost zaposlenja. Ipak, Til smatra da takve mjere same po sebi neće riješiti ključne izazove poput manjka radne snage i usporenog rasta produktivnosti.
Prema njegovim riječima, fleksibilnost tržišta rada i dalje će ostati važan faktor za poslodavce, ali će zaštita mentalnog zdravlja zaposlenih biti jedan od najvećih izazova u godinama koje dolaze.
