Gubitak zuba mogao bi biti povezan s većim rizikom od demencije
Zdravlje usne šupljine često posmatramo odvojeno od ostatka organizma, ali stanje zuba i desni može biti povezano s mnogo širim zdravstvenim pitanjima.
Novo istraživanje provedeno u Japanu skrenulo je pažnju na moguću vezu između gubitka zuba i demencije, a rezultati pokazuju da bi oralno zdravlje trebalo imati značajnije mjesto u razgovorima o zdravom starenju.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Directors Association obuhvatilo je gotovo 47.300 osoba starijih od 65 godina. Naučnici su pratili njihovo zdravstveno stanje tokom približno devet godina, od 2013. do 2022. godine, kako bi ispitali povezanost broja preostalih zuba s pojavom demencije.
Broj zuba i učestalost demencije
Tokom perioda praćenja demencija je dijagnosticirana kod 8.247 učesnika, što predstavlja 17,4 posto posmatrane grupe.
Istraživači su ispitanike razvrstali prema broju zuba koje su imali. Pokazalo se da je učestalost demencije rasla kako se smanjivao broj preostalih zuba.
Kod osoba s najmanje 20 zuba zabilježena su 1,63 slučaja na 100 osoba godina. Među onima koji su imali između 10 i 19 zuba taj broj iznosio je 2,31, dok je kod učesnika s jednim do devet zuba dostigao 2,97.
Najviša stopa zabilježena je kod osoba koje nisu imale nijedan prirodni zub i iznosila je 4,34 slučaja na 100 osoba godina.
Kada su istraživači uzeli u obzir dob, spol i prihode učesnika, rezultati su i dalje pokazivali povezanost. U poređenju s osobama koje su imale najmanje 20 zuba, procijenjeni rizik bio je 14 posto veći kod onih s 10 do 19 zuba, 12 posto veći kod osoba s jednim do devet zuba i 27 posto veći kod onih bez ijednog zuba.

Gubitak zuba među važnijim posmatranim faktorima
Istraživači su zatim uporedili gubitak zuba s drugim faktorima koji se povezuju s demencijom. Prema njihovoj statističkoj procjeni, ovom faktoru moglo bi se pripisati 7,2 posto slučajeva demencije u posmatranoj populaciji.
Veći procijenjeni udio imali su simptomi depresije, s 10,5 posto, i društvena izolacija, s 9,4 posto.
Posebno su se izdvojili podaci kada su rezultati analizirani odvojeno za muškarce i žene. Kod muškaraca je gubitak zuba imao najveći procijenjeni udio među analiziranim faktorima, koji je iznosio 12 posto. Kod žena je taj udio bio 6,1 posto, što ga je svrstalo na četvrto mjesto.
Autori su tako ukazali da bi gubitak zuba mogao imati značajniju ulogu u razumijevanju rizika od demencije nego što se ranije pretpostavljalo. Ipak, riječ je o statističkim procjenama koje same po sebi ne potvrđuju uzrok bolesti.
Kako bi stanje zuba moglo biti povezano sa zdravljem mozga?
Naučnici razmatraju nekoliko mogućih objašnjenja za uočenu povezanost.
Jedno od njih odnosi se na ishranu. Kada osoba izgubi veći broj zuba, žvakanje može postati otežano, zbog čega često mijenja izbor namirnica i izbjegava određenu hranu. Takve promjene mogu uticati na kvalitet i raznovrsnost ishrane, a neadekvatan unos hranjivih materija može biti povezan s lošijim kognitivnim funkcijama.
Drugo moguće objašnjenje tiče se društvenog života. Problemi sa zubima mogu uticati na izgled, samopouzdanje i način komunikacije. Kod nekih ljudi to može dovesti do izbjegavanja razgovora i druženja, a društvena izolacija već je prepoznata kao jedan od faktora povezanih s većim rizikom od demencije.
Istraživači razmatraju i ulogu upalnih procesa. Gubitak zuba često je posljedica dugotrajnih problema kao što su uznapredovali karijes i bolesti desni. Upala u usnoj šupljini mogla bi biti povezana s upalnim procesima u ostatku organizma, koji se također dovode u vezu s promjenama kognitivnih sposobnosti.

Istraživanje ne dokazuje da gubitak zuba izaziva demenciju
Iako su rezultati privukli pažnju, važno je naglasiti da istraživanje nije dokazalo kako gubitak zuba direktno uzrokuje demenciju. Također, iz ovih podataka ne može se zaključiti da bi očuvanje svih zuba sigurno spriječilo razvoj bolesti.
Studija ima i određena ograničenja. Dio informacija prikupljen je na osnovu podataka koje su učesnici sami prijavljivali, pa postoji mogućnost da pojedini odgovori nisu bili potpuno precizni. Osim toga, statistička povezanost između dvije pojave ne znači nužno da jedna izaziva drugu.
Ipak, rezultati otvaraju prostor za dodatna istraživanja o tome koliko bi briga o zubima i desnima mogla biti važna za zdravlje u starijoj životnoj dobi.
Redovne stomatološke kontrole, liječenje karijesa i bolesti desni te pravovremena reakcija na probleme sa zubima važni su za očuvanje oralnog zdravlja. Iako se još istražuje njihova moguća povezanost s demencijom, briga o zubima svakako ne bi trebala biti zanemarena.