Zašto neka djeca prerastu alergiju na kikiriki, a druga ne?

Riječ je o jednoj od najraširenijih, ali i najopasnijih alergija kod djece, zbog koje su škole sve češće prisiljene uvoditi stroga pravila o hrani koja se smije unositi u učionice.

Kod neke djece reakcija može nastupiti i bez direktnog kontakta – dovoljno je da se u blizini otvori grickalica koja sadrži tragove kikirikija.

Upravo zbog toga su u brojnim zemljama, a sve češće i kod nas, kikiriki i proizvodi koji ga sadrže potpuno izbačeni iz školskog okruženja.

Nada za roditelje: alergija ne mora trajati cijeli život

Iako alergija na kikiriki može biti izrazito snažna u ranim godinama, dio djece s vremenom razvije toleranciju. Do sada se smatralo da se to najčešće dešava tek u kasnijem djetinjstvu ili tokom adolescencije, ali nova istraživanja sugeriraju da se znakovi tog procesa mogu prepoznati znatno ranije.

Naučnici iz jednog australskog istraživačkog centra pratili su djecu s potvrđenom alergijom na kikiriki od njihove prve godine života pa sve do desete. Cilj im je bio utvrditi postoje li promjene u imunološkom odgovoru koje bi mogle ukazivati na to hoće li alergija s vremenom oslabiti ili ostati prisutna.

Šta se dešava u organizmu?

Imuni sistem djece koja imaju alergiju reaguje pretjerano na određene proteine iz kikirikija. Pri tome se stvaraju posebna antitijela koja pokreću alergijsku reakciju. Istraživači su uočili da nije presudna sama količina tih antitijela u jednom trenutku, već način na koji se njihova razina mijenja tokom godina.

Djeca kod koje je alergija ostala prisutna imala su sve jače reakcije na testovima i stabilno povišene vrijednosti antitijela povezanih s alergijskim odgovorom. Nasuprot tome, kod djece koja su s vremenom počela tolerisati kikiriki, bilježen je pad određenih alergijskih markera, uz porast onih koji se povezuju s razvojem tolerancije.

Zašto je ovo važno u praksi?

Ovakvi nalazi mogli bi pomoći ljekarima da ranije procijene koja djeca će vjerovatno trebati dugoročan oprez i strogo izbjegavanje kikirikija, a kod koje postoji realna šansa da alergija s godinama oslabi ili nestane. To bi roditeljima olakšalo donošenje odluka o prehrani, nadzoru i planiranju svakodnevnog života.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da zabrane hrane u školama nisu dovoljne same po sebi. Mnogo veću zaštitu pružaju osnovne higijenske mjere, poput redovnog pranja ruku, zabrane dijeljenja hrane među djecom i, najvažnije, edukacija nastavnika i osoblja o tome kako prepoznati i reagirati na ozbiljnu alergijsku reakciju.

Alergija na kikiriki ostaje ozbiljno stanje, ali nova saznanja nude roditeljima barem jednu stvar – jasniju sliku o tome šta mogu očekivati u budućnosti.