Dječija temperatura se ne skida krompirom i senfom - evo zašto

Među njima se najčešće spominju krompir i senf – savjeti koji se šire usmenom predajom i društvenim mrežama, ali nemaju uporište u medicini.

Stručnjaci upozoravaju: ovakve metode nisu samo neučinkovite, već mogu biti i štetne.

Krompir ne “izvlači” temperaturu

Stavljanje krompira na stopala djeteta jedna je od najčešćih praksi koja se prenosi generacijama. Vjeruje se da krompir “izvlači” toplinu iz tijela i tako snižava temperaturu. Međutim, za ovu tvrdnju ne postoji nikakav naučni dokaz.

Ljudsko tijelo reguliše temperaturu složenim mehanizmima, a toplina se raspoređuje ravnomjerno. Krompir, bez obzira na to da li je narezan, narendan ili hladan, nema način da utiče na unutrašnju tjelesnu temperaturu. Osim što ne pomaže, može izazvati iritaciju kože, a kod djece s osjetljivom kožom čak i alergijske reakcije ako se drži duže vrijeme.

U praksi, ovakvi postupci samo oduzimaju dragocjeno vrijeme koje je potrebno za pravilno praćenje djetetovog stanja.

Senf može izazvati opekotine

Još opasnija praksa je korištenje senfa za snižavanje temperature. Senf nadražuje kožu i može izazvati crvenilo, peckanje, pa čak i opekotine, posebno kod male djece. Ideja da će iritacija kože i pojačano znojenje “skinuti” temperaturu nije medicinski utemeljena.

Pedijatri naglašavaju da senf ne utiče na uzrok povišene temperature, već samo stvara dodatnu nelagodu i potencijalni rizik za dijete.

Kada temperatura zahtijeva pažnju

Povišena tjelesna temperatura nije bolest, već znak da se organizam bori s infekcijom. U većini slučajeva ne treba je agresivno snižavati, već pratiti opće stanje djeteta. Ako je dijete klonulo, ima jake bolove, odbija tečnost ili temperatura traje duže od preporučenog perioda za njegov uzrast – tada je obavezan pregled kod ljekara.

Za snižavanje temperature koriste se isključivo provjereni lijekovi u odgovarajućim dozama, uz savjet pedijatra.

Zdravlje djeteta je na prvom mjestu

Krompir i senf nemaju mjesto u liječenju dječije temperature. Iako dolaze iz dobre namjere, ovakvi “narodni lijekovi” mogu donijeti više štete nego koristi. Kada je dijete bolesno, najvažnije je osloniti se na savremenu medicinu, stručne savjete i provjerene metode.

Eksperimentisanje s neprovjerenim postupcima nije bezazleno – posebno kada je u pitanju zdravlje najmlađih.