Kako emocije utječu na naše organe: Strah pogađa bubrege, a ljutnja jetru

U tradicionalnoj kineskoj medicini, ali i savremenim psihosomatskim teorijama, svaka emocija ima svoju fiziološku manifestaciju, a određeni organi tijela direktno su povezani s određenim emocionalnim stanjima.

Jetra – ogorčenost i ljutnja

Jetra je odgovorna za filtraciju toksina, regulaciju hormona i ravnotežu metabolizma. Emocije poput ljutnje, razdražljivosti i frustracije mogu ometati njen rad, što se može manifestirati kroz glavobolje, probavne smetnje i napetost u mišićima. Kronična ogorčenost često se dovodi u vezu s disbalansom u radu jetre.

Bubrezi – strah i nesigurnost

Bubrezi su ključni za regulaciju tekućina, detoksikaciju i krvni pritisak. Emocije straha, osjećaja nesigurnosti ili životne destabilizacije mogu, prema psihosomatskim tumačenjima, oslabiti funkciju bubrega, što može dovesti do hroničnog umora, bolova u donjem dijelu leđa i problema sa zadržavanjem tekućine.

Pluća – tuga i gubitak

Pluća su direktno povezana s emocijama tuge, žalosti i osjećajem usamljenosti. Produžena emocionalna bol može otežati disanje i stvoriti osjećaj pritiska u prsima. U kineskoj medicini, tuga se smatra emocijom koja „isušuje“ pluća.

Slezena – briga i preopterećenost

Slezena je važna za imunitet i probavu, a konstantna briga, prekomjerno razmišljanje i mentalna iscrpljenost mogu uticati na njen rad. Simptomi se često manifestiraju kao problemi s varenjem, osjećaj težine i manjak koncentracije.

Srce – radost, ali i očaj

Srce, osim što fizički pumpa krv, emocionalno simbolizira centar radosti i povezanosti. Dok umjerena radost podržava rad srca, pretjerana euforija ili suprotno – depresija, osjećaj bezvoljnosti i nesanica – mogu ga opteretiti i dovesti do neravnoteže.

Žučna kesa – šok i nagle emocije

Žučna kesa pomaže u probavi masti, a iznenadne, burne emocije poput šoka, mogu dovesti do njene prekomjerne stimulacije, što se reflektira kroz nagle bolove u abdomenu ili probleme sa varenjem masnije hrane.