Šećer u čaši brže vodi do dijabetesa nego onaj na tanjiru

Naime, šećeri uneseni pićem – poput gaziranih napitaka, voćnih sokova ili energetskih pića – imaju znatno snažniji negativan učinak na zdravlje u odnosu na šećere unesene hranom.

Zašto su šećeri iz pića opasniji?

Naučnici sa Sveučilišta Brigham Young i Sveučilišta Paderborn analizirali su podatke više od pola miliona osoba sa svih kontinenata i zaključili da tekući šećeri znatno povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2. Svaka dodatna čaša (350 ml) zašećerenog pića dnevno povećava rizik za čak 25 posto – čak i kada se uzmu u obzir drugi faktori poput tjelesne mase ili ukupnog kalorijskog unosa.

Kod voćnih sokova, rizik je nešto manji, ali i dalje prisutan: već jedna dodatna čaša (230 ml) dnevno povećava vjerovatnoću razvoja dijabetesa za 5 posto.

Šta je razlog?

Razlog za ovu razliku leži u načinu na koji tijelo apsorbira šećere. Pića sadrže „slobodne“ ili izolirane šećere koji se brzo apsorbiraju i ne sadrže vlakna, masti ni proteine koji bi usporili taj proces. Rezultat je nagli skok šećera u krvi i opterećenje za jetru, što može uzrokovati inzulinsku rezistenciju – stanje koje prethodi dijabetesu tipa 2.

S druge strane, šećeri koji se nalaze u cjelovitim namirnicama, poput svježeg voća, mliječnih proizvoda ili integralnih žitarica, dolaze „pakirani“ s vlaknima i drugim hranjivim tvarima koje ublažavaju njihov utjecaj na organizam. U takvim slučajevima, istraživanja čak bilježe zaštitni učinak – unos šećera kroz hranu povezan je s nižim rizikom od dijabetesa.

Voće – da, sok – s oprezom

Voće, iako prirodno sadrži šećere, donosi i brojne dobrobiti – vlakna, vitamine, antioksidanse – zbog čega se konzumacija cjelovitog voća povezuje s nižim rizikom od kroničnih bolesti, uključujući dijabetes. No, kada se voće pretvori u sok, većina vlakana nestaje, a šećeri ostaju – koncentrirani i brzo probavljivi.

Zato stručnjaci savjetuju da se voćni sokovi ne smatraju jednakima kao i voće – čak ni kada su bez dodatka šećera.