Konzumacija sira jednom sedmično može smanjiti rizik od demencije
Redovno konzumiranje sira moglo bi imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga, pokazuje nova japanska studija koja povezuje unos sira s manjim rizikom od razvoja demencije kod starijih osoba.
Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu Nutrients, obuhvatilo je podatke oko 8.000 Japanaca starijih od 65 godina. Naučnici su tokom tri godine pratili njihove prehrambene navike i opće zdravstveno stanje, kako bi ispitali postoji li veza između konzumacije sira i kognitivnog zdravlja.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su barem jednom sedmično jele sir imale 24 posto manji rizik od razvoja demencije u odnosu na one koje sir rijetko ili nikako ne jedu.
Na kraju istraživanja, demencija je dijagnosticirana kod 3,4 posto redovnih konzumenata sira, dok je među onima koji ga ne jedu taj broj iznosio 4,45 posto. Iako je razlika mala – tek nešto više od jedan posto – ona bi u stvarnim brojkama značila deset manje slučajeva demencije na 1.000 ispitanika.
Naučnici su prilikom analize uzeli u obzir i druge faktore poput godina, pola, zdravstvenog stanja i socioekonomskog porijekla, kako bi rezultati bili što precizniji.
Zašto bi sir mogao biti dobar za mozak?
Prema objašnjenju iz studije, sir sadrži proteine i esencijalne aminokiseline koji pomažu u očuvanju nervnih ćelija, kao i vitamine topive u mastima, među kojima je i vitamin K2. Ovaj vitamin ima važnu ulogu u zdravlju krvnih sudova i regulaciji kalcija u organizmu, što posredno može uticati i na zdravlje mozga.
Osim toga, fermentirani mliječni proizvodi, poput sira i jogurta, mogu povoljno djelovati na upalne procese i tzv. osovinu crijeva i mozga, koja je povezana s kognitivnim funkcijama.
„Fermentirani mliječni proizvodi često su povezani s manjim rizikom od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti, a obje su poznati faktori rizika za razvoj demencije“, navodi se u radu.
Ipak, autori upozoravaju da se rezultati ne smiju tumačiti kao dokaz da sir sprječava demenciju. Studija je posmatračka, što znači da ukazuje na moguću vezu, ali ne i uzročnost. Moguće je da i drugi faktori – poput životnog stila, genetike ili vrste sira – imaju utjecaj.
.jpg)
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), širom svijeta više od 50 miliona ljudi živi s demencijom, a taj bi broj mogao više nego utrostručiti do 2050. godine, ako se ne pronađu efikasne mjere prevencije.