Dehidracija ne počinje samo žeđu: Ovo su simptomi koji se često zanemaruju

U većini slučajeva razvija se postepeno, a prvi simptomi često se pogrešno pripisuju umoru, stresu ili iscrpljenosti. Upravo zbog toga važno je na vrijeme prepoznati znakove koje tijelo šalje, posebno tokom ljetnih vrućina.

Iako je žeđ jedan od najpoznatijih simptoma, ona se obično javlja tek kada je organizam već izgubio određenu količinu tečnosti. Uz nju se mogu pojaviti suha usta, ispucale usne, suh jezik, tamnija mokraća i rjeđe mokrenje, što su jasni pokazatelji da tijelu nedostaje voda.

Nedovoljan unos tečnosti može izazvati i umor, manjak energije, glavobolju, vrtoglavicu te poteškoće s koncentracijom. Kod nekih osoba javljaju se razdražljivost, grčevi u mišićima i suha koža, a nerijetko i osjećaj malaksalosti.

Posebnu pažnju treba obratiti na bebe i malu djecu, kod kojih dehidracija može biti teže uočljiva. Suhe pelene, plač bez suza, neuobičajena pospanost ili uvučena fontanela mogu ukazivati na ozbiljan nedostatak tečnosti i zahtijevaju brzu reakciju.

Ako se stanje pogorša, mogu se javiti ubrzan rad srca, otežano ili ubrzano disanje, vrlo rijetko mokrenje, izražena slabost, zbunjenost pa čak i gubitak svijesti. U takvim situacijama potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Stručnjaci savjetuju da se voda pije u manjim količinama tokom cijelog dana, umjesto odjednom. Nakon većeg gubitka tečnosti korisni mogu biti napici s elektrolitima ili oralne rehidracijske otopine koje pomažu nadoknaditi izgubljene minerale.

Najveći rizik od dehidracije imaju bebe, mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe koje boluju od dijabetesa ili bolesti bubrega, kao i svi koji duže borave na visokim temperaturama ili obavljaju zahtjevne fizičke poslove.

Najbolji način prevencije je redovan unos tečnosti, čak i kada ne osjećate žeđ. Tokom toplih dana korisno je jesti i namirnice bogate vodom, poput lubenice, dinje i krastavca, koje dodatno doprinose hidrataciji organizma.