Zovu je "zabranjenom rižom", a danas je svi mogu kupiti: Evo zašto je toliko posebna

Osim izgleda, pažnju privlači i njen sastav, posebno sadržaj vlakana i biljnih antioksidansa.

Poznata je i pod nazivom „zabranjena riža“, a prema predanju iz drevne Kine bila je namijenjena kraljevskoj porodici i zbog toga nedostupna običnom stanovništvu. Danas je situacija potpuno drugačija pa je možemo koristiti na različite načine – kao prilog, u salatama, jelima iz woka ili uz povrće i proteine.

Po čemu se razlikuje od bijele riže?

Za razliku od bijele riže, koja se tokom obrade oslobađa većeg dijela spoljašnjih slojeva zrna, crna riža ih zadržava. Upravo se u tim dijelovima nalazi značajan dio vlakana i drugih hranjivih materija.

Zbog većeg udjela vlakana, crna riža može duže pružati osjećaj sitosti. Vlakna također usporavaju probavu i mogu doprinijeti stabilnijem porastu šećera u krvi nakon obroka.

Ova vrsta riže sadrži i nešto više proteina, a u 100 grama nalazi se oko devet grama proteina. Dobar je izvor i željeza, minerala koji ima važnu ulogu u prenosu kisika kroz organizam.

Odakle joj tamna boja?

Boja crne riže nije samo estetska karakteristika. Za nju su zaslužni antocijanini, biljni pigmenti iz grupe flavonoida koji se mogu pronaći i u namirnicama poput borovnica, kupina i ljubičastog batata.

Ovi spojevi imaju antioksidativna svojstva, a crna riža prema istraživanjima spada među vrste riže s izraženom antioksidativnom aktivnošću. Osim antocijanina, sadrži i brojne druge biljne spojeve koji djeluju kao antioksidansi.

Može li biti dobra za srce?

Istraživanja o direktnom utjecaju crne riže na zdravlje srca još nisu dovoljno opsežna da bi se izvukli konačni zaključci. Ipak, postoje rezultati koji ukazuju na potencijalnu korist antocijanina za nivoe masnoća u krvi.

U jednom istraživanju učestvovalo je 120 odraslih osoba s povišenim holesterolom. Nakon 12 sedmica uzimanja antocijanina zabilježeno je povećanje HDL-a i smanjenje LDL-a. Međutim, to samo po sebi nije dovoljno da se zaključi da crna riža sprječava bolesti srca.

Naučnici ispituju i njenu vezu s rakom

Antocijanini iz crne riže predmet su brojnih istraživanja. Jedan pregled ranijih studija povezao je veći unos hrane bogate ovim spojevima s manjim rizikom od raka debelog crijeva i rektuma.

Postoje i laboratorijski rezultati prema kojima su antocijanini iz crne riže utjecali na ćelije raka dojke, uključujući njihovo razmnožavanje i širenje. Ipak, riječ je o ranim rezultatima, a potrebna su dodatna istraživanja na ljudima prije bilo kakvih čvrstih zaključaka.

Sadrži i sastojke važne za oči

Crna riža donosi i lutein i zeaksantin, karotenoide koji imaju antioksidativna svojstva i povezani su sa zdravljem očiju.

Ovi spojevi mogu pomoći u zaštiti mrežnjače, a istraživanja ih povezuju i s manjim rizikom od određenih problema sa vidom, uključujući degeneraciju makule povezanu sa starenjem.

Zašto je zanimljiva onima koji žele smršati?

Veći sadržaj vlakana i proteina može biti koristan i osobama koje pokušavaju kontrolisati apetit. Hrana bogata ovim nutrijentima duže zadržava osjećaj sitosti, pa može smanjiti potrebu za grickanjem između obroka.

U jednom istraživanju učestvovalo je 40 žena s prekomjernom tjelesnom masom. One koje su, u okviru kalorijski ograničene prehrane, jele kombinaciju smeđe i crne riže do tri puta dnevno izgubile su više tjelesne mase i masnog tkiva od grupe koja je jela bijelu rižu.

Ipak, crna riža nije namirnica koja sama po sebi dovodi do mršanja. Na tjelesnu masu utiče cjelokupna prehrana, količina hrane i energetski unos.

A šta je sa šećerom u krvi?

Vlakna iz crne riže mogu usporiti probavu i tako ublažiti nagli porast šećera nakon jela. Bijela riža ima manje vlakana i brže se probavlja, ali to ne znači da je treba izbaciti iz prehrane.

Kada se bijela riža jede zajedno s povrćem, proteinima i zdravim mastima, cijeli obrok se sporije probavlja.

Kako se priprema crna riža?

Priprema nije komplikovana, ali crnoj riži obično treba nešto više vremena nego bijeloj. Za oko 180 grama nekuhane crne riže potrebno je približno 295 mililitara vode ili bujona, osim ako uputstvo na pakovanju ne navodi drugačiji omjer.

Rižu prvo treba isprati hladnom vodom, a zatim je staviti u šerpu s vodom ili bujonom. Nakon što proključa, temperatura se smanji, šerpa poklopi i riža kuha otprilike 30 do 35 minuta. Nakon kuhanja dobro je ostaviti je još pet minuta poklopljenu, a zatim je rastresti viljuškom.

Može se poslužiti kao prilog, dodati u salate i wok jela, kombinovati s povrćem, ribom, piletinom, jajima ili tofuom, a koristi se i u slatkim jelima poput pudinga od riže.

Crna riža može biti zanimljiv način da se jelovnik obogati integralnim žitaricama, vlaknima i antioksidansima. Ipak, nema potrebe potpuno izbacivati bijelu rižu – važnije je da ukupna prehrana bude raznovrsna i uravnotežena.