Prije ovog uzrasta bebi ne biste smjeli davati kravlje mlijeko: Rizici su ozbiljni

Iako se nekada vjerovalo da se ono može davati već nakon uvođenja dohrane, današnje preporuke pedijatara i nutricionista znatno su drugačije.

Stručnjaci ističu da se kravlje mlijeko ne preporučuje bebama prije navršene prve godine života. Tokom prvih 12 mjeseci najbolji izbor ostaje majčino mlijeko, a kada dojenje nije moguće, odgovarajuća zamjena su adaptirane mliječne formule koje su prilagođene potrebama dojenčadi.

Razlog za oprez krije se u sastavu kravljeg mlijeka. Ono sadrži znatno više proteina nego što je potrebno bebinom organizmu, što može predstavljati dodatno opterećenje za još nezrele bubrege. Istovremeno, sadrži manje željeza i pojedinih vitamina te esencijalnih masnih kiselina koje su važne za pravilan rast i razvoj.

Pedijatri upozoravaju da prerano uvođenje kravljeg mlijeka može povećati rizik od anemije, ali i alergijskih reakcija, posebno kod djece koja imaju porodičnu sklonost alergijama. Upravo zato se u prvoj godini života savjetuje korištenje adaptiranih formula koje sadrže željezo, važne vitamine i druge hranjive tvari potrebne za razvoj bebe. Neke formule obogaćene su i probioticima koji doprinose zdravlju crijevne flore.

Kada dijete napuni godinu dana, kravlje mlijeko može postati dio svakodnevne ishrane. Stručnjaci preporučuju punomasno mlijeko jer je djeci u tom uzrastu potreban veći unos zdravih masti koje doprinose razvoju mozga i nervnog sistema.

Važno je, međutim, voditi računa i o količini. U drugoj godini života preporučuje se između 500 i 700 mililitara mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno. Veće količine mogu smanjiti apetit za drugu hranu bogatu željezom i drugim važnim nutrijentima.

Roditelji se često dvoume između domaćeg i kupovnog mlijeka. Bez obzira na izbor, stručnjaci naglašavaju da domaće mlijeko uvijek mora biti dobro prokuhano zbog mogućeg prisustva bakterija i drugih mikroorganizama. Kupovno pasterizirano ili sterilizirano mlijeko također treba pravilno čuvati nakon otvaranja.

Prilikom prvog uvođenja kravljeg mlijeka preporučuje se postepen pristup uz pažljivo praćenje djetetovih reakcija. Ako se pojave osip, probavne smetnje ili otežano disanje, potrebno je odmah potražiti savjet pedijatra.

Iako je kravlje mlijeko vrijedan izvor kalcija, magnezija i vitamina A, ono nakon prve godine treba biti samo dio raznovrsne prehrane koja uključuje voće, povrće, žitarice, meso, ribu, jaja i mahunarke. Upravo uravnotežena ishrana ostaje najvažniji temelj zdravog rasta i razvoja svakog djeteta.