Suplement za zglobove povezan s napredovanjem demencije: Šta je pokazalo novo istraživanje?
Glukozamin je jedan od dodataka prehrani koje ljudi često koriste zbog tegoba sa zglobovima.
No, novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Floride otvorilo je pitanje može li ovaj suplement imati neželjenu vezu s napredovanjem kognitivnih poteškoća kod osoba koje već imaju znakove demencije.
Studija, objavljena u naučnom časopisu Nature Metabolism, povezala je upotrebu glukozamina s većom vjerovatnoćom prelaska iz blagog kognitivnog oštećenja u demenciju, kao i s većom smrtnošću među osobama s dijagnosticiranom demencijom. Istraživači, međutim, naglašavaju da su nalazi preliminarni: podaci pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da je glukozamin uzrok pogoršanja bolesti.
Šta su istraživači otkrili?
Tim je analizirao anonimizovane zdravstvene kartone pacijenata Univerziteta Floride, prikupljene u periodu od 2012. do 2024. godine. U analizi su razmatrani podaci osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, kao i pacijenata s Alchajmerovom bolešću i drugim oblicima demencije.
Zabilježena upotreba glukozamina bila je prisutna kod oko osam posto pacijenata u posmatranim grupama. Nakon što su istraživači uzeli u obzir dob, spol i demografske faktore, utvrdili su da je među osobama s blagim kognitivnim oštećenjem upotreba suplementa bila povezana s 25 posto većom vjerovatnoćom napredovanja ka demenciji. Kod pacijenata s demencijom zabilježena je i povezanost s 25 posto većim rizikom od smrti tokom praćenja, dok takva veza nije uočena u grupi s blagim kognitivnim oštećenjem.
Ovi rezultati ne znače da će osoba koja uzima glukozamin razviti Alchajmerovu bolest, niti da suplement nužno pogoršava stanje. Retrospektivna analiza zdravstvenih kartona ne može sama utvrditi uzrok i posljedicu, a autori navode da su potrebna dodatna istraživanja na ljudima kako bi se nalaz provjerio.
Zašto je glukozamin privukao pažnju naučnika?
Istraživači su se bavili i mogućim biološkim objašnjenjem. Glukozamin je molekul koji učestvuje u procesima stvaranja složenih šećernih struktura na proteinima. Taj proces, poznat kao glikozilacija, pomaže proteinima da pravilno funkcionišu u ćelijama.
U uzorcima moždanog tkiva osoba s Alchajmerovom bolešću naučnici su pronašli pojačanu aktivnost ovog metaboličkog procesa. U eksperimentima na genetski modificiranim miševima, davanje glukozamina pogoršalo je određene pokazatelje pamćenja, dok je usporavanje procesa stvaranja šećernih struktura bilo povezano s poboljšanjem kognitivnih ishoda. Ipak, rezultati eksperimenata na životinjama ne mogu se automatski prenijeti na ljude.
Prema istraživačima, nalazi upućuju na to da bi poremećaji metabolizma mogli imati važnu ulogu u razvoju i napredovanju Alchajmerove bolesti. To otvara dodatni pravac istraživanja, ali još nije dovoljno da bi se na osnovu njega mijenjale preporuke za upotrebu suplementa.
Treba li prestati uzimati glukozamin?
Istraživanje samo po sebi ne daje odgovor na to treba li svaka osoba koja uzima glukozamin prestati s njegovom upotrebom. Autori ističu potrebu za kliničkim ispitivanjima na ljudima kako bi se jasnije utvrdilo postoji li uzročno-posljedična veza i kod koga bi eventualni rizik mogao biti značajan.
Osobe koje već koriste glukozamin, posebno ako imaju dijagnozu kognitivnog oštećenja ili demencije, mogu razgovarati s ljekarom o suplementu i svojoj terapiji. Važno je ne donositi odluke samo na osnovu jednog istraživanja, ali ni zanemariti nove podatke koji mogu biti značajni za daljnja ispitivanja.