Dijete je nervozno, umorno ili mu je teško da se fokusira? Problem možda počinje od sna

Tokom noći organizam obavlja važne procese koji podržavaju razvoj mozga, fizičko zdravlje i emocionalnu stabilnost. Zbog toga količina i kvalitet sna mogu imati veliki utjecaj na to kako će se dijete osjećati i funkcionisati tokom dana.

Ipak, nedovoljno spavanje nije rijetkost. Prema podacima navedenim u izvornom tekstu, oko četvrtine djece mlađe od pet godina ne dobija dovoljno sna. Posljedice se mogu primijetiti vrlo brzo – od razdražljivosti i promjena raspoloženja do problema s pažnjom i učenjem. Pasted text

Šta se događa kada dijete ne spava dovoljno?

Kod mlađe djece nedostatak sna ne mora uvijek izgledati kao klasičan umor. Neka djeca postaju nervozna, osjetljiva ili neuobičajeno aktivna. Takvo ponašanje ponekad može podsjećati i na simptome poremećaja pažnje.

Kod školaraca se posljedice često vide kroz slabiju koncentraciju, otežano praćenje nastave i poteškoće s učenjem. Kada se nedostatak sna ponavlja duži period, može biti povezan i s većim rizikom od određenih zdravstvenih problema.

Dugotrajno nedovoljno spavanje u izvoru se povezuje s većim rizikom od alergijskog rinitisa, prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i povišenog krvnog pritiska. Navodi se i povezanost s anksioznošću, depresijom i rizičnim ponašanjem, dok kod tinejdžera neispavanost može povećati rizik od saobraćajnih i sportskih povreda.

Koliko sna je potrebno djetetu?

Potrebe se mijenjaju s godinama, pa beba i tinejdžer ne mogu imati isti raspored spavanja.

• Novorođenčad do tri mjeseca: oko 14 do 17 sati dnevno.
• Bebe od četiri do 12 mjeseci: između 12 i 16 sati, uključujući dnevna spavanja.
• Djeca od jedne do dvije godine: 11 do 14 sati.
• Predškolci od tri do pet godina: 10 do 13 sati.
• Djeca od šest do 12 godina: 9 do 12 sati.
• Tinejdžeri od 13 do 18 godina: 8 do 10 sati.

Kako dijete raste, dnevno spavanje se postepeno smanjuje. Kod predškolske djece drijemanje tokom dana sve je kraće i najčešće potpuno prestaje prije polaska u školu.

Kako prepoznati da dijete ne spava dovoljno?

Roditelji mogu obratiti pažnju na nekoliko znakova koji se ponavljaju iz dana u dan. Dijete se može teško buditi ujutro, biti izrazito umorno poslijepodne ili zaspati tokom kraće vožnje automobilom.

Promjene raspoloženja također mogu biti signal. Ako je dijete često razdražljivo, neobično hiperaktivno ili mu je teško zadržati pažnju u vrtiću ili školi, vrijedi obratiti pažnju i na njegov raspored spavanja.

Večernja rutina može napraviti razliku

Djeci je lakše zaspati kada je vrijeme pred spavanje predvidljivo i mirno. Umjesto naglog prekida aktivnosti, korisno je svakog dana ponavljati sličan slijed.

Vrijeme pred spavanje može uključivati kupanje, pranje zuba, čitanje priče ili uspavanku. Ekrane poput televizora, telefona i računara preporučuje se ugasiti najmanje sat prije odlaska u krevet.

Važan je i prostor u kojem dijete spava. Soba bi trebala biti što mirnija, tamna i umjereno prohladna.

Tokom dana korisna je redovna fizička aktivnost, ali nije dobro dijete neposredno pred spavanje pretjerano iscrpljivati. Također se savjetuje izbjegavanje kofeina i teških obroka u kasnim večernjim satima.

Dobre navike ne nastaju preko noći, ali dosljedan raspored može pomoći djetetu da razvije stabilniji ritam spavanja. Ako problemi sa spavanjem traju ili značajno utiču na svakodnevno funkcionisanje djeteta, razgovor s pedijatrom može pomoći da se utvrdi razlog.