Redovna tjelovježba može usporiti starenje mozga, tvrde naučnici
Fizička aktivnost već dugo se povezuje s boljim općim zdravljem, ali nova naučna saznanja pokazuju da redovno kretanje može imati posebno snažan utjecaj na mozak.
Umjerena do intenzivna aerobna aktivnost, prakticirana tokom sedmice, mogla bi pomoći da mentalne funkcije ostanu očuvane duže nego što se ranije mislilo.
Stručnjaci ističu da nije riječ o iscrpljujućim treninzima, već o dosljednosti i ukupnom vremenu provedenom u kretanju koje ubrzava rad srca i potiče cirkulaciju.
U jednoj jednogodišnjoj studiji praćena je grupa odraslih osoba srednje životne dobi.
Dio ispitanika nastavio je s uobičajenim stilom života, dok je druga grupa uvela redovne aerobne treninge tokom sedmice, kombinirajući nadzirane vježbe i samostalno kretanje kod kuće.
Cilj je bio dostići oko dva i po sata aktivnog vježbanja sedmično, kroz aktivnosti koje uključuju veće mišićne skupine i održavaju povišen puls.

Šta se smatra aerobnom aktivnošću?
Aerobna tjelovježba obuhvata širok spektar aktivnosti koje se lako mogu uklopiti u svakodnevni život.
To mogu biti brze šetnje, vožnja bicikla, plivanje, ples, planinarenje, ali i grupni treninzi poput aerobika ili zumbe. Ključni kriterij nije vrsta aktivnosti, već njen intenzitet i trajanje.
Vidljive promjene u strukturi mozga
Na kraju istraživanja, stanje mozga procjenjivano je pomoću savremenih snimanja.
Kod osoba koje su redovno vježbale uočen je suptilan, ali značajan pomak prema „mlađim“ moždanim karakteristikama, dok je kod neaktivne grupe zabilježen suprotan trend.
Iako se promjene mjere u mjesecima, a ne godinama, naučnici naglašavaju da čak i male razlike mogu imati veliki značaj kada je riječ o dugoročnom očuvanju pamćenja, koncentracije i drugih kognitivnih sposobnosti.
Zašto su tridesete, četrdesete i pedesete ključne?
Stručnjaci upozoravaju da se zdravlje mozga ne gradi tek u starosti. Upravo srednja životna dob predstavlja važno razdoblje u kojem promjene životnih navika mogu smanjiti rizik od kasnijeg kognitivnog propadanja.
Redovno kretanje u tim godinama može potaknuti stvaranje novih neuronskih veza, poboljšati dotok kisika u mozak i pozitivno utjecati na raspoloženje i mentalnu otpornost.
Koliko je kretanja dovoljno?
Zdravstvene preporuke savjetuju odraslima najmanje 150 minuta sedmično aktivnosti umjerenog intenziteta. To ne mora značiti striktan režim treninga – i aktivnosti poput vrtlarenja, dužih šetnji ili rekreativne vožnje bicikla mogu doprinijeti cilju, ako se izvode redovno.
Najvažnije je pronaći oblik kretanja koji vam prija i kojeg se možete dugoročno pridržavati.
Kretanje nije važno samo za tijelo, već i za mentalnu vitalnost. Aerobna aktivnost predstavlja jednostavan, dostupan i efikasan način da se dugoročno brine o zdravlju mozga – bez lijekova i komplikovanih procedura.