Može li se sklonost ka depresiji uočiti mnogo prije nego što se pojave prvi jasni simptomi?
Istraživači sa Univerziteta u Šenženu razvili su model zasnovan na vještačkoj inteligenciji koji bi, prema rezultatima njihovog istraživanja, mogao procijeniti rizik od razvoja teškog depresivnog poremećaja čak nekoliko godina unaprijed.
Ako se nalazi potvrde u budućim istraživanjima, ovakav pristup mogao bi otvoriti prostor za ranije prepoznavanje osoba kojima je potrebna podrška i pravovremene preventivne mjere. Teški depresivni poremećaj, prema navodima istraživača, pogađa više od 332 miliona ljudi širom svijeta.
Analizirali mozak, krv i reakcije na emocije
Model je napravljen na osnovu podataka prikupljenih u dva klinička istraživanja koja su pratila adolescente u nekoliko evropskih zemalja.
U jednom od njih učesnici su pregledani u dobi od 16, 19 i 23 godine. Tokom istraživanja rađene su magnetne rezonance, analize krvi i različiti upitnici kojima se pratilo njihovo mentalno stanje i eventualna pojava depresivnih simptoma.
Istraživači su zatim kombinovali prikupljene podatke i pomoću njih razvijali model koji bi mogao prepoznati obrasce povezane s kasnijim razvojem depresije.
Posebno su analizirane reakcije ispitanika na fotografije ljudskih lica, kao i način na koji je njihov mozak obrađivao različite emocionalne izraze.
Jedan detalj posebno je privukao pažnju
Rezultati su pokazali zanimljivu povezanost između načina na koji su pojedini adolescenti prepoznavali emocije i kasnijeg rizika od problema s mentalnim zdravljem.
Kod osoba čiji je mozak teže razlikovao različite emocije na licima, odnosno kod onih koji su druge ljude češće doživljavali kao ljutite, zabilježen je veći rizik od razvoja simptoma depresije i anksioznosti u kasnijem periodu.
Na osnovu tih nalaza istraživači su napravili model dubokog učenja koji pokušava oponašati određene načine na koje mozak obrađuje vizuelne informacije i emocionalne sadržaje.
Cilj nije bio samo ustanoviti da li neko trenutno ima depresiju, već pronaći obrazac koji bi mogao ukazivati na povećanu vjerovatnoću da će se poremećaj razviti kasnije.
Model je testiran i na drugoj grupi
Istraživački tim predvođen Lu Han zatim je razvijeni marker primijenio na podatke iz drugog istraživanja. U toj studiji poređivani su različiti psihički i zdravstveni problemi, među kojima su bili depresija, alkoholizam, kompulzivno prejedanje i zloupotreba droga.
Među više od 400 adolescenata s različitim oblicima depresivnih problema, abnormalne vrijednosti markera pronađene su kod 134 osobe kojima je klinički dijagnosticiran veliki depresivni poremećaj.
Jedan od najzanimljivijih rezultata bio je taj što se obrazac nije pojavljivao na isti način kod drugih poremećaja obuhvaćenih istraživanjem.
Mogla bi se otvoriti vrata ranijoj prevenciji
Istraživači smatraju da njihovi rezultati ukazuju na moguću vezu između genetske osjetljivosti, načina na koji osoba doživljava emocije i kasnijeg razvoja depresije.
Potencijal ovakvog pristupa nalazi se upravo u ranom prepoznavanju rizika. Umjesto da se pomoć pruža tek kada se pojave izraženi simptomi, budući sistemi bi jednog dana mogli pomoći stručnjacima da ranije prepoznaju osobe kojima je potrebna dodatna pažnja.
Ipak, riječ je o istraživačkom modelu, a ne o metodi koja danas može samostalno postaviti dijagnozu ili sa sigurnošću predvidjeti da će neka osoba razviti depresiju. Za takvu primjenu potrebna su dodatna istraživanja i potvrda rezultata na većim i različitim grupama ispitanika.
