tihi kradljivac energije

Kako vratiti mentalnu snagu kada osjećate da je sve "previše"

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Kako vratiti mentalnu snagu kada osjećate da je sve "previše"
Foto: Freepik

U savremenom društvu koje ne prestaje da „gori“, mentalna iscrpljenost postaje sve češća – a često i neprepoznata.

Iako nije zvanična dijagnoza, mentalna iscrpljenost je stanje koje može ozbiljno narušiti naše mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje.

Šta je mentalna iscrpljenost?

Mentalna iscrpljenost je osjećaj dubokog umora i preopterećenosti koji ne nestaje ni nakon odmora. Nastaje kao posljedica dugotrajnog stresa, neprekidne izloženosti zahtjevima (poslovnim, porodičnim, emocionalnim) i nedostatka kvalitetne regeneracije – sna, tišine, vremena za sebe.

Najčešći uzroci mentalne iscrpljenosti

Prema istraživanjima Američke psihološke asocijacije (APA), neki od najčešćih uzroka mentalne iscrpljenosti su:

  • Hronični stres – naročito onaj koji traje sedmicama ili mjesecima bez pauze.
  • Pretjerana odgovornost – balansiranje između posla, djece, kuće i brige o drugima.
  • Emocionalno opterećenje – suočavanje s bolom, tugom, gubicima ili neizvjesnošću.
  • Nedostatak podrške – osjećaj da sve morate sami ili da vas drugi ne razumiju.

Simptomi koje ne smijete ignorisati

Mentalna iscrpljenost ne „vrišti“ – ona šapuće kroz simptome koji se lako pripišu „umoru“ ili „nervima“.

Najčešći simptomi su:

Stalni umor, čak i nakon dovoljno sna
Poteškoće s koncentracijom i pamćenjem
Nedostatak motivacije, čak i za stvari koje ste nekad voljeli
Anksioznost, razdražljivost, osjećaj praznine
Fizički simptomi poput glavobolje, napetosti u mišićima, problema s probavom
Istraživanje iz 2020. objavljeno u časopisu Frontiers in Psychology pokazalo je da mentalna iscrpljenost direktno utiče na sposobnost donošenja odluka, emocionalnu regulaciju i radnu efikasnost.

Mentalna iscrpljenost nije isto što i depresija

Mentalna iscrpljenost nije isto što i depresija, iako se simptomi često preklapaju. Ključna razlika je u tome što se mentalna iscrpljenost uglavnom odnosi na iscrpljenost uslijed preopterećenosti, dok je depresija psihički poremećaj koji zahtijeva kliničku dijagnozu i terapiju. No, neliječena iscrpljenost može prerasti u depresivni poremećaj.

Kako sebi pomoći?

Dobra vijest je da se mentalna iscrpljenost može ublažiti i prevenirati uz nekoliko važnih koraka:

1. Postavite granice

Naučite reći ne. Vaše vrijeme i energija su resursi – ne možete ih trošiti bez limita.

2. Praktikujte „mentalni odmor“

Odvojite 10–15 minuta dnevno za tišinu, disanje, meditaciju ili samo gledanje kroz prozor – bez ekrana, razgovora i zadataka.

3. Spavajte redovno

San je osnovni alat za regeneraciju mozga. Težite ka 7–9 sati sna svake noći, u isto vrijeme.

4. Povežite se s drugima

Usamljenost povećava osjećaj iscrpljenosti. Razgovarajte s bliskim osobama – ili sa stručnjakom ako nemate adekvatnu podršku.

5. Uvedite male rutine zadovoljstva

Šoljica omiljenog čaja, šetnja bez cilja, muzika iz mladosti – sitnice koje pune baterije.

6. Potražite stručnu pomoć

Ako iscrpljenost traje više od dvije-tri sedmice i remeti svakodnevno funkcionisanje – obratite se psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru.