Sve češće istraživanja pokazuju kako je ishrana važna i za mentalnu dobrobit.
Hrana koju konzumiramo može uticati na neurotransmitere u mozgu, koji regulišu raspoloženje, motivaciju i osjećaj sreće.
Hrana i hemija sreće
Neurotransmiteri poput serotonina, dopamina i noradrenalina ključni su za regulaciju emocija.
Serotonin, poznat kao "hormon sreće", sintetizira se u tijelu iz aminokiseline triptofana, koja se unosi hranom. Namirnice bogate triptofanom, kao što su puretina, jaja, orašasti plodovi i sjemenke, pomažu povećati nivo serotonina.
Osim triptofana, omega-3 masne kiseline, prisutne u ribama poput lososa i sardina, dokazano utiču na smanjenje simptoma depresije i poboljšanje funkcije mozga. Također, složeni ugljikohidrati iz integralnih žitarica pomažu u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, čime sprječavaju nagle promjene raspoloženja.
Relevantna istraživanja i stručnjaci
Studija objavljena 2019. u časopisu Nutrients pokazala je da ishrana bogata povrćem, voćem, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama i ribom povezana s većim zadovoljstvom životom i smanjenim rizikom od depresije.
Svjetski stručnjaci, poput dr. Felixe R. Durana sa Univerziteta u Barceloni, naglašavaju važnost holističkog pristupa ishrani i mentalnom zdravlju: "Uravnotežena ishrana bogata nutrijentima koji podržavaju sintezu neurotransmitera može biti značajan faktor u prevenciji i liječenju poremećaja raspoloženja."
Koje namirnice treba izbjegavati, a koje su korisne kod bolesti štitne žlijezde?
Čeka li nas kriza s vakcinama zbog zabrane kontroverznog tiomersala?
Ne traži ništa, a daje sve: Biljka koju svaka kuća treba
