Istraživanje sa Harvarda: Ova vrsta hrane povezana je s većim rizikom od demencije

Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Harvard pokazalo je da osobe koje unose veće količine ultraprerađene hrane imaju znatno veći rizik od razvoja demencije.

Rezultati, objavljeni u časopisu American Journal of Public Health, ukazuju na to da je kod ispitanika koji su jeli najviše ovakve hrane zabilježen čak 58 posto veći rizik od demencije, kao i 46 posto veći rizik od kognitivnih oštećenja, u poređenju s osobama koje su je konzumirale najmanje.

Ultraprerađena hrana podrazumijeva industrijski proizvedene proizvode koji sadrže malo ili nimalo cjelovitih namirnica. U ovu grupu spadaju viršle, mesne prerađevine, gazirana pića, pakirani keksi, slatkiši i brojni drugi proizvodi bogati aditivima i sastojcima koji se rijetko koriste u kućnoj pripremi hrane.

U okviru studije analizirani su podaci više od 5.300 osoba starijih od 50 godina, prikupljeni kroz dugogodišnje istraživanje o zdravlju i starenju koje provodi Univerzitet u Michiganu. Učesnici su praćeni prosječno pet godina, a istraživači su upoređivali njihove prehrambene navike s pojavom problema vezanih za pamćenje i kognitivne funkcije.

Posebno zabrinjava činjenica da je povećan rizik uočen čak i kod osoba koje nisu pretjerivale s unosom ovakvih namirnica.

"Ako neko misli da je siguran jer ultraprerađena hrana ne čini većinu njegove prehrane, naši rezultati pokazuju da to možda nije dovoljno", izjavila je Sindi V. Leung, vanredna profesorica javnozdravstvene prehrane na Harvardu i jedna od autorica istraživanja.

S druge strane, naučnici su primijetili da osobe koje češće konzumiraju minimalno prerađene namirnice, poput voća, povrća i integralnih žitarica, imaju manji rizik od razvoja demencije i drugih oblika kognitivnog pada.

Iako istraživanje ne može sa sigurnošću dokazati da ultraprerađena hrana direktno uzrokuje demenciju, njegovi zaključci podudaraju se s rezultatima drugih studija koje su povezale ovakvu prehranu sa slabijom koncentracijom, lošijim pamćenjem i povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Stručnjaci ističu da dobre vijesti ipak postoje – prehrambene navike moguće je mijenjati. Veći unos svježih i neprerađenih namirnica, kao i razvijanje zdravijih navika pripreme obroka, mogu biti važan korak u očuvanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od brojnih hroničnih bolesti.

Iako povremena konzumacija industrijski prerađene hrane nije razlog za paniku, sve više istraživanja sugerira da bi upravo ono što svakodnevno stavljamo na tanjir moglo imati dugoročne posljedice po naše mentalno zdravlje.