Premalo zdravih masti? Evo kako to može utjecati na rad vašeg mozga
Godinama su masnoće bile na lošem glasu, pa su mnogi iz ishrane počeli izbacivati gotovo sve namirnice koje ih sadrže.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav pristup nije uvijek dobar, posebno kada je riječ o zdravlju mozga.
Mozak se u velikoj mjeri sastoji od masti i upravo su one važne za izgradnju moždanih ćelija, prijenos nervnih impulsa i normalno funkcionisanje cijelog nervnog sistema. Zato nije problem u tome što jedemo masti, već kakve masti biramo.
Nutricionisti ističu da prednost treba dati nezasićenim mastima, posebno omega-3 masnim kiselinama, dok unos zasićenih i trans masti treba ograničiti. Zdrave masti trebale bi činiti između 20 i 35 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Manjak zdravih masti može utjecati na koncentraciju
Kada organizam ne dobija dovoljno kvalitetnih masti, komunikacija između nervnih ćelija može biti manje efikasna. Posljedica toga mogu biti slabija koncentracija, otežano donošenje odluka i sporije razmišljanje.
Posebno su važne omega-3 masne kiseline DHA, EPA i ALA, koje imaju značajnu ulogu u očuvanju moždanih funkcija.
Pamćenje također može oslabiti
Nedovoljan unos zdravih masti može se odraziti i na sposobnost pamćenja. Stručnjaci objašnjavaju da moždane ćelije, posebno u dijelu mozga odgovornom za stvaranje uspomena, bolje funkcionišu kada organizam redovno dobija esencijalne masne kiseline.
Dugoročno gledano, pravilna ishrana može pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti i usporiti njihovo slabljenje s godinama.
Važne su i za raspoloženje
Zdrave masti ne utiču samo na pamćenje i koncentraciju. One učestvuju u procesima koji regulišu upale u organizmu, ali i pomažu apsorpciju vitamina važnih za stvaranje serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja.
Zbog toga neuravnotežena ishrana može biti povezana i s promjenama raspoloženja te osjećajem umora.
Koje namirnice treba češće jesti?
Najbolji izvori zdravih masti su masna riba poput lososa, skuše i sardine, ekstra djevičansko maslinovo ulje, orasi, chia i lanene sjemenke te avokado. Ove namirnice preporučuju se i u prehrambenim obrascima poput mediteranske i MIND dijete, koje se povezuju s boljim zdravljem mozga.
Ako ne jedete ribu, biljni izvori omega-3 masnih kiselina, poput oraha i sjemenki, mogu biti dobar izbor za obogaćivanje svakodnevne ishrane.
Iako nijedna namirnica sama po sebi nije čudesno rješenje, stručnjaci ističu da redovan unos zdravih masti može doprinijeti boljoj koncentraciji, očuvanju pamćenja i dugoročnom zdravlju mozga.
