Popodnevni umor: Kada je normalan, a kada znak za oprez

Stručnjaci objašnjavaju da je ovaj pad budnosti često dio prirodnog biološkog ritma organizma, ali naglašavaju da stalna iscrpljenost ne bi trebala biti zanemarena.

Na količinu energije koju imamo tokom dana snažno utiče način ishrane. Obroci koji su lagani, ali nutritivno bogati, mogu pomoći u održavanju stabilne koncentracije i budnosti.

Prekomjerne porcije, kao i namirnice s puno rafinisanog šećera, često dovode do naglog pada energije ubrzo nakon jela. Ravnoteža proteina, povrća i složenih ugljikohidrata pokazala se kao najpouzdaniji izbor.

Jednako važnu ulogu ima i unos tečnosti. Blaga dehidracija može uzrokovati osjećaj tromosti, glavobolju i slabiju pažnju, pa se redovno pijenje vode tokom dana smatra jednostavnom, ali efikasnom navikom za očuvanje energije.

Mnogi posežu za kafom ili energetskim napicima kada osjete umor. Iako kofein može privremeno razbuditi organizam, stručnjaci upozoravaju da pretjerivanje ili konzumacija u kasnim satima može narušiti kvalitet sna, što dugoročno pogoršava problem umora.

Kretanje tokom dana pokazalo se kao jedan od najbržih načina za podizanje energije.

Kratka šetnja, ustajanje od radnog stola ili nekoliko minuta istezanja mogu poboljšati cirkulaciju i vratiti fokus.

Boravak na dnevnom svjetlu dodatno pomaže regulaciji unutrašnjeg sata.

Ipak, temelj stabilne dnevne energije ostaje dobar san. Nedovoljno ili nekvalitetno spavanje gotovo uvijek rezultira padom koncentracije i povećanom pospanošću.

Stručnjaci preporučuju redovan ritam odlaska na spavanje, ograničavanje ekrana pred san i mirno okruženje za odmor. Kratko popodnevno drijemanje može biti korisno, ali samo ako ne remeti noćni san.

Ako se osjećaj iscrpljenosti javlja iz dana u dan i ne prolazi uprkos zdravim navikama, savjetuje se razgovor sa zdravstvenim radnikom, jer hronični umor ponekad može ukazivati na zdravstvene tegobe koje zahtijevaju dodatnu pažnju.