Redovno praćenje nivoa glukoze u krvi ključno je za rano otkrivanje dijabetesa, procjenu terapijske efikasnosti i prevenciju komplikacija kao što su retinopatija, nefropatija ili neuropatija.
Međutim, vrijeme mjerenja može značajno uticati na tačnost rezultata i tumačenje glikemijskog profila.
Jutarnji uvid u metaboličko stanje
Prema smjernicama Američke dijabetološke asocijacije (2023), najpouzdanije vrijeme za kontrolu glukoze je rano ujutro, na tašte, nakon 8 do 12 sati bez unosa hrane. Ovaj tzv. bazalni glikemijski nivo odražava funkciju jetre u mirovanju i endogene regulacijske mehanizme (inzulin/glukagon), bez uticaja obroka ili fizičke aktivnosti.
Studija objavljena u časopisu Diabetes Care pokazala je da jutarnje glukoze na tašte koreliraju s dugoročnim ishodima i progresijom insulinske rezistencije, posebno kod osoba s preddijabetesom.
Istovremeno, večernja ili postprandijalna mjerenja podložnija su varijacijama uslijed prehrane, stresa i bioritma. Mjerenje šećera na tašte idealno je i za dijagnostičke svrhe – ako je vrijednost ≥ 7.0 mmol/L, prema WHO i ADA kriterijima, postavlja se dijagnoza dijabetesa tipa 2, dok vrijednosti između 5.6 i 6.9 mmol/L upućuju na poremećenu glikoregulaciju.
Za osobe koje koriste kontinuirane glukometre (CGM), važno je obratiti pažnju na trendove u jutarnjim satima, jer porast glukoze prije buđenja – tzv. fenomen zore (dawn phenomenon) – može ukazivati na suboptimalnu noćnu regulaciju.
Pravilno vrijeme kontrole, dosljednost i tumačenje rezultata u kontekstu individualne terapije ostaju osnovni alati u vođenju dijabetesa. Jutarnje mjerenje otkriva stanje vaše metaboličke ravnoteže i pravac u kojem zdravlje ide.
Kada duša ne može izdržati – tijelo počne govoriti!
