Moguće je spriječiti do 80% moždanih udara: Navike koje mogu sačuvati zdravlje mozga
Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i dugotrajnog invaliditeta, ali dobra vijest je da se veliki broj slučajeva može spriječiti.
Prema procjenama zdravstvenih stručnjaka, kontrolom faktora rizika moguće je spriječiti čak do 80% moždanih udara. Upravo zato prevencija, redovni pregledi i prepoznavanje prvih simptoma imaju izuzetno važnu ulogu.
Među najznačajnijim faktorima rizika nalazi se povišen krvni pritisak, koji može oštetiti krvne sudove i povećati mogućnost nastanka moždanog udara. Važnu ulogu imaju i dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, nezdrava ishrana i prekomjerna tjelesna težina. Poseban rizik predstavlja i atrijalna fibrilacija, odnosno poremećaj srčanog ritma koji može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.
Brza reakcija može biti presudna za ishod liječenja. Jedan od najpoznatijih načina prepoznavanja simptoma je FAST pravilo, koje obuhvata tri važna znaka: asimetriju lica, slabost ruke i poteškoće s govorom. Ako osoba iznenada ne može ravnomjerno nasmijati se, podići obje ruke ili jasno govoriti, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Mogu se pojaviti i iznenadni problemi s vidom, ravnotežom, hodanjem, koordinacijom ili jaka glavobolja bez poznatog uzroka. Važno je zapamtiti vrijeme kada su se simptomi pojavili jer taj podatak može pomoći ljekarima pri odabiru odgovarajućeg liječenja.
Izraz „vrijeme je mozak“ posebno naglašava koliko je važno ne odgađati reakciju. Svaki minut bez odgovarajućeg liječenja može značiti dodatno oštećenje moždanih ćelija.
Prevencija moždanog udara počinje svakodnevnim navikama. Redovno mjerenje krvnog pritiska, kontrola šećera i masnoća u krvi, prestanak pušenja i pridržavanje propisane terapije među najvažnijim su koracima.
Uravnotežena ishrana s dovoljno voća, povrća i namirnica bogatih vlaknima, redovna fizička aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine također mogu smanjiti rizik. Važno je obavljati preventivne preglede, posebno ako u porodici postoji historija kardiovaskularnih bolesti.
Zato prevenciju ne treba posmatrati kao nešto što je važno tek u starijoj dobi. Kontrola zdravstvenih faktora rizika i usvajanje zdravijih navika mogu značajno smanjiti vjerovatnoću moždanog udara i pomoći u očuvanju kvaliteta života.
