Leptospiroza - infekcija danas, autoimuna bolest sutra?

Leptospiroza, zoonoza uzrokovana bakterijama roda Leptospira, poznata je prvenstveno kao akutna febrilna bolest s mogućim multiorganskim komplikacijama.
Međutim, novija istraživanja ukazuju na mogućnost razvoja autoimunoloških posljedica, posebno kod djece s predispozicijom ili prolongiranim imunološkim odgovorom.
Prema studiji objavljenoj u Frontiers in Immunology (2021), sistemska infekcija leptospirama može potaknuti aberantnu aktivaciju T-limfocita i povećanje citokina kao što su IL-6 i TNF-α, što može inicirati autoimunu disregulaciju u genetski osjetljivih pojedinaca.
Imunološke posljedice
U dječijoj populaciji, gdje je imunološki sistem još u fazi sazrijevanja, takvi odgovori mogu imati dugotrajnije posljedice.
"Imunološka reakcija na leptospiru kod djece može uključivati mehanizme molekularne mimikrije, što znači da protutijela usmjerena protiv bakterije mogu nenamjerno napasti i vlastite stanice", upozorava prof. dr. Martin Kriegel, imunolog s Yale School of Medicine, u intervjuu za Nature Reviews Immunology.
U kliničkoj praksi zabilježeni su slučajevi djece koja su, nakon infekcije leptospirozom, razvila simptome slične juvenilnom idiopatskom artritisu (JIA) te postinfekcijski sindromi s neurološkim manifestacijama. Uzročno-posljedična veza još nije u potpunosti dokazana, ali retrospektivne kohortne analize sugerišu značajno povećan rizik od razvoja autoimunih poremećaja unutar 6 mjeseci od infekcije kod djece mlađe od 10 godina.
U području nefrologije, studije iz Brazila (2019) ukazuju na povezanost između leptospirozom induciranog nefritisa i pojave perzistentnih autoantitijela protiv glomerularne membrane, što može voditi razvoju autoimunih glomerulonefritisa.