Moguće posljedice

Kasno lijeganje i mentalno zdravlje: Istraživanje ukazalo na vezu s anksioznošću i depresijom

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Freepik
Još jedna epizoda serije, nekoliko minuta na društvenim mrežama ili jednostavno osjećaj da je noć jedino vrijeme koje imamo za sebe. 

Razloga za kasni odlazak u krevet ima mnogo, ali redovno pomjeranje vremena spavanja na sitne jutarnje sate moglo bi imati posljedice koje nisu odmah vidljive.

Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Psychiatry Research" ukazalo je na povezanost između kasnog odlaska na spavanje i većeg rizika od problema s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju i anksioznost.

Naučnici su analizirali podatke 73.888 osoba iz britanske baze UK Biobank i upoređivali njihove navike spavanja sa zdravstvenim podacima. Posebno su se izdvojili učesnici koji su redovno odlazili na spavanje nakon jedan sat ujutro. Kod njih je zabilježena veća vjerovatnoća pojave određenih mentalnih poteškoća u odnosu na osobe koje su ranije odlazile u krevet.

Zanimljivo je da rezultat nije zavisio od toga jesu li učesnici bili jutarnji tipovi ili osobe koje prirodno više vole noć.

Ipak, istraživači upozoravaju da studija ima određena ograničenja. Većinu učesnika činile su osobe srednje i starije životne dobi, a podaci o njihovim navikama i zdravstvenom stanju nisu u svim slučajevima mogli dati potpunu sliku.

Zašto kasno lijeganje može utjecati na raspoloženje?

Naše tijelo funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu koji reguliše ciklus spavanja i budnosti. Na njega posebno utječu dnevna svjetlost i mrak, pa odlazak na spavanje i buđenje u neuobičajeno vrijeme mogu poremetiti prirodni ritam organizma.

Ako redovno ostajemo budni do ranih jutarnjih sati, a zatim se budimo tek kada je dan već odavno počeo, tijelo može dobijati neusklađene signale. Nedostatak jutarnje svjetlosti i pomjeren raspored spavanja mogu dodatno otežati održavanje stabilnog ritma.

Foto: Freepik

Kasno ostajanje budnim može utjecati i na način na koji donosimo odluke i kontrolišemo emocije. Posebno je osjetljiv prednji dio mozga, koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, ponašanja i reakcija.

Kada smo neispavani, teže se nosimo sa stresom, lakše reagujemo impulsivno i možemo biti skloniji negativnim emocijama. Zbog toga se posljedice loših navika spavanja ne moraju zaustaviti na jutarnjem umoru.

Šta ako radite noću i ne možete ranije u krevet?

Za osobe koje rade u noćnim smjenama promjena rasporeda nije uvijek moguća. Ipak, postoje načini da se ublaže posljedice nepravilnog ritma spavanja.

Stručnjaci preporučuju kratko, plansko drijemanje tokom pauze, posebno u periodima kada se javlja izražen umor. Korisno može biti i odmaranje prije početka smjene, kako biste na posao došli što odmorniji. Za ovakve kratke odmore preporučuje se približno 20 do 30 minuta sna.

Izlaganje jakom svjetlu tokom noćnog rada također može pomoći u održavanju budnosti, dok je važno da prostorija u kojoj spavate nakon smjene bude što tamnija, tiša i hladnija.

Pažnju treba obratiti i na vrijeme obroka. Istraživanja provedena u kontrolisanim uslovima ukazala su na to da osobe koje rade noću mogu imati bolje raspoloženje kada obroke rasporede tokom dana, umjesto da najveći dio hrane konzumiraju tokom noći.

Koliko sna nam je zapravo potrebno?

Većini odraslih osoba preporučuje se između sedam i devet sati sna tokom noći. Međutim, nije važan samo broj sati. Jednako je bitno da san bude kvalitetan i da raspored spavanja bude što redovniji.

Ako uprkos umoru teško zaspite, često se budite ili se ujutro ne osjećate odmorno, moguće je da postoji problem koji zahtijeva stručnu procjenu. Nesanica, apneja u snu i sindrom nemirnih nogu samo su neka od stanja koja mogu narušiti kvalitet odmora.

San ne bi trebao biti nešto što ostavljamo za kraj dana, kada završimo sve obaveze. Redovan raspored, dovoljno odmora i usklađivanje s prirodnim ritmom svjetlosti mogu biti važan dio brige o mentalnom zdravlju.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba