Depresija nije samo osjećaj tuge – ona slabi cijelo tijelo
Stres i depresija ne utiču samo na raspoloženje – oni direktno pogađaju imunosni sistem i povećavaju podložnost raznim bolestima.
Psihoneuroimunologija, grana koja proučava vezu psihe i tijela, potvrđuje da mozak i imunitet funkcionišu kao integrisana cjelina, te da promjene u emocionalnom stanju imaju konkretne biološke posljedice.
Zašto depresija oslabljuje odbrambeni sistem?
Kod osoba koje prolaze kroz depresiju, dolazi do promjena u funkciji mozga i imunog sistema. Hormon kortikotropin (CRH) i drugi stresni hormoni, oslobođeni u situacijama dugotrajnog stresa, uzrokuju ubrzani puls, napetost mišića i aktivaciju različitih tjelesnih sistema.
U isto vrijeme, oni negativno utiču na limfocite, T-stanice i druge ključne komponente imuniteta, smanjujući sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, upala i čak karcinoma.
Dugotrajna depresija ili stalni stres uzrokuju oslabljen odgovor imunih ćelija na infekcije, sporije zacjeljivanje rana i povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti. Čak i blaga, kronična depresija može imati značajan utjecaj na otpornost organizma, posebno kod starijih osoba.
Biohemijski mehanizmi stresa
Kratkotrajni stres može privremeno pojačati imunitet, ali dugotrajni stres iscrpljuje tijelo. Neurohormoni poput dopamina i serotonina, koji osiguravaju osjećaj zadovoljstva i smirenosti, smanjuju se pod utjecajem stalnog stresa.
To dodatno povećava ranjivost na bolesti i otežava mentalno funkcioniranje.
Osobe koje su genetski predisponirane za veću proizvodnju serotonina imaju određenu zaštitu, dok drugi postaju osjetljiviji na depresiju i posljedično na smanjenu otpornost organizma.
Praktični načini za očuvanje imuniteta i mentalnog zdravlja
Zaštita od negativnog utjecaja stresa i depresije zahtijeva kombinaciju psiholoških, fizičkih i prehrambenih strategija:
Relaksacija i vježbanje: Meditacija, joga ili autogeni trening pomažu tijelu da se opusti i smanji proizvodnju stresnih hormona. Redovna fizička aktivnost, makar 30 minuta dnevno ili svakog drugog dana, podržava i mentalno i tjelesno zdravlje.
Zdrava ishrana: Prehrana bogata složenim ugljikohidratima (integralne žitarice, povrće, voće, mahunarke), proteinima bogatim triptofanom (piletina, jaja, mliječni proizvodi, riba) i esencijalnim masnim kiselinama (omega-3), te vitaminima B, magnezijem i cinkom, podržava funkciju mozga i imunog sistema.
Socijalna podrška: Iako druženje ne može zamijeniti terapiju, bogat društveni život doprinosi emocionalnoj otpornosti i općem blagostanju.
Profesionalna pomoć: Kognitivno-bihevioralna terapija, suportivna psihoterapija i, po potrebi, antidepresivi pomažu u smanjenju stresnih hormona i obnavljanju neurohemijske ravnoteže.
Stres i depresija nisu samo emocionalni problemi – oni imaju jasnu biološku podlogu i direktno utiču na imunitet.
Dugotrajna depresija oslabljuje tijelo, povećava rizik od bolesti i smanjuje sposobnost organizma da se nosi sa svakodnevnim izazovima.
Svjesnim upravljanjem stresom, zdravim životnim navikama i potporom stručnjaka moguće je očuvati i mentalno i fizičko zdravlje, čime se tijelo štiti i jača otpornost prema bolestima.