Šta djeca najčešće jedu, a ne bi trebala? Lista nezdravih izbora i zdravih zamjena
Iako je povremeno brzinsko rješenje neizbježno, važno je znati koje namirnice nisu najbolji izbor za mališane čiji se metabolizam, mozak i imunitet još razvijaju.
Stručnjaci naglašavaju da se prve prehrambene navike formiraju već u najranijoj dobi, pa upravo tada djeca uče voljeti određene okuse i teksture. Zbog toga je važno pružiti im hranu koja zaista doprinosi zdravom rastu i razvoju.
Grickalice poput flipsa
Dječija ljubav prema hrskavim zalogajima razumljiva je, ali većina industrijskih flipsova sadrži previše soli, aroma i niskovrijednih ulja. Umjesto takvih proizvoda, bolji izbor su rižini krekeri bez dodataka, kukuruzni jastučići bez soli ili finger food od ekspandiranih žitarica. Djeca će i dalje imati osjećaj da "grickaju nešto zanimljivo“, ali bez nepotrebnih sastojaka.
Industrijska majoneza
Majoneza može biti ukusan dodatak obrocima odraslih, ali djeci ne donosi gotovo ništa korisno. Mnogo kvalitetnije je ponuditi im namirnice prirodno kremaste teksture – poput zgnječenog avokada, jogurta ili nježno pripremljenih jaja. Takve opcije nude zdrave masti i proteine bez skrivenih dodataka.
Hrenovke i drugi procesuirani proizvodi
Iako su praktične, hrenovke spadaju među namirnice koje se najmanje preporučuju djeci. Sadrže vrlo malo kvalitetnih proteina, a dosta soli, aditiva i masnoća koje mali organizam teško obradi. Kao bržu, ali zdraviju opciju, roditelji mogu ponuditi komadiće kuhanog mesa ili domaće mesne kašice.
Gotove paštete
Paštete iz trgovine često sadrže mješavinu mesa, masnoća i dodatnih sastojaka koji ne doprinose dječijem zdravlju. Domaća pašteta pripremljena od kuhanog pilećeg ili purećeg mesa, maslinovog ulja i povrća mnogo je bolja alternativa i može biti odličan namaz za doručak ili užinu.
Pekarski proizvodi od bijelog brašna
Krofne, kroasani i razna peciva česta su i brza užina, ali djeci uglavnom daju samo škrob i šećer, bez nutritivnih vrijednosti. Umjesto toga, preporučljivo je birati peciva od cjelovitog brašna ili pripremiti domaće biskvite s manje šećera, što se lako može učiniti i u zajedničkom druženju u kuhinji.
Slatkiši i hrana sa skrivenim šećerima
Djeca prirodno vole slatko, ali pretjeran unos rafiniranog šećera donosi niz problema – od zubnog karijesa do smetnji s apetitom i viška kilograma. Šećer se krije i u proizvodima u kojima ga roditelji ne očekuju: žitaricama za doručak, voćnim jogurtima, umacima, pa čak i nekim sokovima koji se reklamiraju kao „prirodni“.
Zato je najbolje posegnuti za svježim voćem, domaćim kompotima ili slasticama pripremljenim sa znatno manje šećera.