Ako dijete jede, a ipak slabo napreduje, ovo može biti razlog

Sama činjenica da je dijete mršavije ne mora značiti da postoji problem. Neka djeca su jednostavno sitnije građe i godinama ostaju na svojoj krivulji rasta.

Ipak, ako dijete koje je ranije uredno napredovalo odjednom počne stagnirati s težinom, takvu promjenu ne treba zanemariti. Kod procjene rasta ne gleda se samo broj kilograma, već odnos težine, visine i dobi kroz duži period.

Nije svako „zdravo jelo“ dovoljno kalorično

Jedan od razloga može biti vrlo jednostavan – dijete jede kvalitetnu hranu, ali je količina energije koju unosi ipak premala za njegove potrebe.

Mala djeca imaju i male želuce, pa se brzo zasite. Obrok pun povrća, voća i mahunarki može biti nutritivno vrijedan, ali ne mora uvijek sadržavati dovoljno energije za dijete koje je posebno aktivno.

Problem može napraviti i stalno grickanje između obroka. Ako dijete tokom dana često nešto jede ili pije veće količine mlijeka i drugih napitaka, za glavni obrok može ostati bez apetita.

Kada problem nije u hrani, već u hranjenju

Ponekad dijete jednostavno ne uspijeva pojesti dovoljno zbog poteškoća povezanih s hranjenjem.

Neka djeca prihvataju vrlo mali broj namirnica, smetaju im određene teksture ili ukusi, dugo žvaču ili im je sam obrok izvor nervoze. Kod mlađe djece mogu se pojaviti i teškoće sa žvakanjem ili gutanjem.

U takvim situacijama insistiranje na tome da dijete „samo jede više“ uglavnom nije rješenje. Potrebno je utvrditi zbog čega odbija ili teško prihvata hranu.

Slabiji prirast ponekad je povezan s probavom

Postoje i zdravstveni problemi zbog kojih organizam ne iskorištava hranjive materije na odgovarajući način. Celijakija je jedan od mogućih uzroka, dok različiti poremećaji probavnog sistema mogu biti praćeni dugotrajnim proljevom, bolovima u stomaku, nadutošću ili povraćanjem.

Povremene tegobe same po sebi ne moraju biti razlog za zabrinutost. Međutim, kada se probavni simptomi ponavljaju i istovremeno postoji zastoj u rastu ili dobijanju na težini, razgovor s pedijatrom je opravdan.

I neka hronična stanja mogu utjecati na rast

Dugotrajne infekcije, upalne bolesti, određeni problemi sa srcem i plućima, kao i pojedini hormonski poremećaji, mogu utjecati na djetetov apetit, potrošnju energije ili način na koji tijelo koristi hranjive materije.

To, naravno, ne znači da će dijete koje sporije dobija na težini nužno imati neku od navedenih bolesti. Zbog toga se uvijek posmatra cjelokupna slika – kako dijete raste, koliko je aktivno, kakav mu je apetit i postoje li drugi simptomi.

Da li mršavije dijete odmah znači da ima gliste?

Ne. Iako parazitske infekcije mogu utjecati na ishranu i rast, posebno u sredinama u kojima postoji veći rizik od kontaminirane hrane i vode, sama mršavost nije dovoljan razlog da se zaključi da dijete ima crijevne parazite.

Glistama mogu biti praćeni bolovi ili nelagoda u stomaku, proljev i slabiji apetit, ali terapiju protiv parazita ne bi trebalo ponavljati nasumično bez savjeta zdravstvenog radnika.

Vrlo aktivna djeca troše mnogo energije

Dijete koje je cijeli dan u pokretu može imati znatno veće energetske potrebe od vršnjaka koji je mirniji. Trčanje, igra i sport troše kalorije koje su istovremeno potrebne za rast.

Zbog toga je korisno da obroci budu hranjivi i dovoljno raznovrsni. Na jelovniku se mogu naći jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, cjelovite žitarice, voće i povrće, kao i orašasti plodovi ili njihovi namazi kada su prikladni za uzrast djeteta.

Cilj nije dijete zatrpati kaloričnom i nezdravom hranom, već mu osigurati dovoljno energije uz kvalitetne proteine, masti, vitamine i minerale.

Ne treba zanemariti ni stres

Promjene u porodičnom okruženju, polazak u školu, pritisak zbog ocjena, problemi s vršnjacima ili neka druga stresna situacija mogu promijeniti način na koji dijete jede.

Kod neke djece stres smanjuje apetit, dok se kod druge mogu pojaviti izražena izbirljivost ili otpor prema obrocima. Mirnija atmosfera za stolom i ustaljen raspored mogu pomoći.

Prisila, prijetnje i kažnjavanje zbog hrane mogu napraviti suprotan efekat i dodatno stvoriti negativan odnos prema jelu.

Kako pomoći djetetu da zdravo dobija na težini?

Ako pedijatar procijeni da dijete zaista treba povećati tjelesnu masu, fokus bi trebao biti na kvalitetnijoj i energetski bogatijoj ishrani, a ne samo na većem broju kalorija.

Korisno je uvesti redovne glavne obroke i užine, uz njih ponuditi izvor proteina i zdravih masti te izbjegavati veće količine napitaka neposredno prije jela. Važno je i djetetu ponuditi različite namirnice bez prisile.

Kod mlađe djece treba posebno paziti na način serviranja hrane zbog opasnosti od gušenja, naročito kada su u pitanju tvrde, okrugle namirnice i orašasti plodovi.

Kada je vrijeme za pregled?

Ako dijete duže vrijeme ne napreduje u težini, počne gubiti na kilogramima, naglo promijeni svoju raniju krivulju rasta ili uz to ima probavne tegobe, izrazit umor, slab apetit ili druge neuobičajene simptome, potrebno je obratiti se pedijatru.

Ljekar će procijeniti rast kroz vrijeme i, ako je potrebno, predložiti dodatne pretrage kako bi se utvrdilo postoji li zdravstveni razlog.

Također, nije dobro samostalno uvoditi preparate za „debljanje“ ili dodatke ishrani. Ako postoji stvarni nutritivni deficit, pedijatar ili nutricionista može preporučiti odgovarajući način ishrane i, kada je potrebno, konkretan dodatak.