Psiha i visoki pritisak: Kako tjeskoba i stres utiču na srce

Osobe s anksioznošću i depresijom imaju značajno veći rizik od razvoja hipertenzije, čak do 40–50 % u nekim studijama PMC+1Dove Medical Press. S druge strane, dijagnoza povišenog krvnog tlaka može potaknuti razvoj depresivnih i tjeskobnih stanja PMC.

Produženi stres i "borite se ili bježite" alarm

Naše tijelo u stresnoj situaciji aktivira simpatički nervni sistem koji pojačano luči hormone poput adrenalina i kortizola, a kao rezultati toga javljaju se ubrzan rad srca, sužene krvne žile i povišen pritisak.

Taj bi odgovor trebao biti kratkotrajan, no u modernom društvu često postaje hroničan. Dugotrajna napetost i radna preopterećenost destabiliziraju regulaciju pritiska i dovode do izraženije hipertenzije.

Meta-analize potvrđuju: stres povećava rizik

Meta-analiza objavljena u medicinskoj literaturi pokazuje jasno da osobe izložene kroničnom psihosocijalnom stresu imaju za 2,4 puta veći rizik od nastanka hipertenzije. Također, osobe koje u eksperimentalnim uslovima imaju jače stresne reakcije imaju čak 21 % veću šansu za povećanje krvnog pritiska u budućnosti.

Gdje se psiha i hipertenzija isprepliću?

Depresija, anksioznost i stres se u brojnim studijama pokazuju kao značajni prediktori hipertenzije.

Radni stres, loš san i niska socioekonomska podrška dodatno pogoršavaju stanje kod osoba s hipertenzijom. 

Šta može pomoći? Holistički pristup zdravlju

Zdravlje srca i psihe zahtijeva integrirani pristup. Kao što psiholozi često ističu, važni su:

• Redovno praćenje pritiska i pravovremeni medicinski pregledi.
• Uvođenje stres-menadžment tehnika poput mindfulnessa, dubokog disanja, relaksacije i psihoterapije — dokazano smanjuju tlak i poboljšavaju emocionalno stanje Verywell Health.
• Promjene životnog stila — redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, kvalitetan san i ograničavanje alkohola.
• Rad na emocionalnoj otpornosti, socijalnoj podršci i balansiranju profesionalnih i privatnih zahtjeva.

Psiha i visok krvni pritisak su čvrsto povezani. U svijetu u kojem stres postaje svakodnevnica, razumijevanje odnosa između uma i srca nije luksuz, već neophodnost. Briga o emocionalnom zdravlju ne štiti samo unutrašnji mir, ona štiti i srce.