Mogu li mentalni poremećaji biti nasljedni?

„Imamo to u porodici“ – koliko je tačno?

Generacijama se u domovima šaptalo: „To ti je porodično.“ Od blage depresije do složenih oblika šizofrenije, čini se da se mentalne bolesti često javljaju unutar iste porodice. Ali koliko toga zaista nosimo u genima, a koliko je posljedica sredine u kojoj živimo?

U razgovoru za Onlymyhealth, psihijatar dr. Nikhil Nayar iz bolnice Sharda u Noidi objašnjava: „Iako je ideja o postojanju jednog ‘genu za mentalnu bolest’ mit, naučne studije i dalje potvrđuju da genetika igra veliku, ali ne i jedinu ulogu u razvoju mentalnih poremećaja.“ Evo šta sve treba znati:

Nasljednost: Više od puke slučajnosti

Studije o porodicama, blizancima i usvojenoj djeci dosljedno su pokazale da mnogi psihijatrijski poremećaji imaju visoku stopu nasljednosti. To znači da dio rizika za razvoj određenih mentalnih bolesti proizlazi iz genetskih varijacija.

Na primjer, nasljednost kod šizofrenije, bipolarnog poremećaja i autizma često prelazi 80%, što je više nego kod mnogih poznatih tjelesnih bolesti. Čak i kod češćih stanja poput depresije i anksioznosti postoji jasan genetski faktor, iako manje izražen.

Ako bliski član porodice – roditelj, brat, sestra ili dijete – boluje od mentalnog poremećaja, i vaša vjerovatnoća da obolite može biti znatno veća. Na primjer, prvi srodnici osoba s bipolarnim poremećajem ili šizofrenijom imaju 6 do 10 puta veći rizik od prosječne populacije. Ova pojava unutar porodica snažno ukazuje na genetski utjecaj.

Više od jednog gena

„Važno je razumjeti da mentalni poremećaji rijetko, ako ikada, nastaju zbog jednog ‘pogrešnog’ gena“, naglašava dr. Nayar. „Umjesto toga, oni su poligenski – rezultat složene interakcije hiljada genetskih varijacija, od kojih svaka doprinosi malom dijelu ukupnog rizika.“

Velike genetske studije već su počele prepoznavati određene „žarišne tačke“ u našem genomu koje su povezane s različitim psihijatrijskim poremećajima. Jedno od najzanimljivijih otkrića jeste postojanje zajedničkih genetskih niti kroz naizgled različite bolesti.

Ova pojava, poznata kao pleiotropija, znači da određene genetske varijacije mogu imati višestruke efekte na razvoj mozga, te povećati rizik za više različitih mentalnih bolesti istovremeno.