Godine više nisu mjerilo mentalne snage. Novo istraživanje naučnika iz Australije pokazalo je da ljudska mentalna sposobnost dostiže svoj vrhunac između 55 i 60 godine, mnogo kasnije nego što se do sada vjerovalo.
Dok fizička snaga opada s godinama, um – izgleda – sazrijeva. Naučnici s Univerziteta Zapadne Australije analizirali su šesnaest ključnih psiholoških karakteristika, među kojima su pamćenje, rasuđivanje, pažnja i osobine ličnosti. Rezultat je pokazao iznenađujući obrazac: mentalno funkcionisanje raste sve do kasne srednje dobi, a tek nakon 65. godine počinje lagano da se smanjuje.
“Iako neke sposobnosti s godinama slabe, druge jačaju – posebno mudrost, emocionalna stabilnost i donošenje promišljenih odluka”, rekao je profesor Gilles Gignac, autor studije.
Iskustvo nadmašuje brzinu
Studija, objavljena u naučnom časopisu Intelligence, pokazala je da je kombinacija iskustva i emocionalne zrelosti ključ za dugoročnu mentalnu vitalnost. Savjesnost dostiže vrhunac oko 65. godine, dok emocionalna stabilnost često nastupa tek oko 75.
To objašnjava zašto mnogi ljudi u zrelijim godinama bolje procjenjuju situacije i donose mudrije odluke, iako možda ne reaguju onoliko brzo kao u mladosti.
“Zreliji um nije nužno brži, ali je efikasniji i smireniji,” navodi Gignac.
Mit o „mentalnom padu“ u tridesetima
Dugo se vjerovalo da mozak počinje slabiti već nakon tridesete godine, no nova istraživanja tu tezu sve više osporavaju. Naučnici sada smatraju da mozak nastavlja da se razvija i prilagođava tokom cijelog života, sve dok ga koristimo i mentalno održavamo aktivnim.
Slične rezultate potvrdila je i studija s Univerziteta u Heidelbergu, koja je pokazala da mentalna brzina počinje usporavati tek nakon šezdesete, ali da to ne znači pad efikasnosti. Naprotiv, ljudi tada često koriste naučene obrasce i strategije koji im omogućavaju da rješavaju probleme uz manje napora.
Stariji mozak — mudriji mozak
Zanimljivo je da su pojedine vještine, poput rješavanja složenih zadataka ili strateškog razmišljanja, najizraženije upravo u poznijim godinama. Studija o profesionalnim šahistima pokazala je da igrači postižu najbolje rezultate između 35. i 40. godine, ali da sposobnost promišljanja i planiranja ostaje jaka i decenijama poslije.
Godine nisu granica
Ova otkrića donose optimističnu poruku: mozak ima mnogo duži rok trajanja nego što mislimo.
Naučnici naglašavaju da bi društvo trebalo prestati gledati na starost kao na period gubitka sposobnosti, i umjesto toga prepoznati vrijednost iskustva, koncentracije i emocionalne zrelosti.
“Starost sama po sebi ne određuje našu kognitivnu snagu. Bitno je ono što znamo, kako mislimo i koliko koristimo svoje vještine,” zaključuje profesor Gignac.
Dakle, ako ste mislili da ste „prestari“ za nove ideje, poslove ili hobije — vrijeme je da to zaboravite.
Vaš um tek dolazi na svoje.
