Kako prestati previše razmišljati? Psiholozi otkrivaju načine za smirivanje uma
Ponekad se čini da naš um ne poznaje pauzu, neprestano se vraćamo razgovorima iz prošlosti, analiziramo vlastite odluke i zamišljamo moguće scenarije koji se možda nikada neće dogoditi.
Takav obrazac poznat je kao pretjerano razmišljanje ili overthinking, a umjesto rješavanja problema često donosi dodatnu napetost i iscrpljenost.
Psiholozi naglašavaju da pretjerano razmišljanje najčešće poprima tri oblika: stalno vraćanje na prošle događaje i pogreške, zabrinutost zbog budućnosti te pretjerano analiziranje svakodnevnih odluka.
Jedan od razloga zbog kojih se to događa jeste želja za kontrolom. Stalnim analiziranjem pokušavamo predvidjeti probleme i izbjeći neugodne situacije, ali pritom često odgađamo konkretno djelovanje.
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih tehnika. Jedna od njih je određivanje vremena za brige, 15 minuta dnevno tokom kojih ćete zapisati i razmotriti ono što vas opterećuje, umjesto da se mislima vraćate tokom cijelog dana.
Korisna je i tehnika 5-4-3-2-1, koja pomaže da pažnju vratimo na sadašnji trenutak, potrebno je prepoznati pet stvari koje vidimo, četiri koje možemo dodirnuti, tri koje čujemo, dvije koje možemo namirisati i jednu koju možemo okusiti. Zapisivanje misli, šetnja, sport, kuhanje ili druge aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju također mogu pomoći u prekidanju ponavljajućeg toka misli.
Ako pretjerano razmišljanje počne utjecati na san, posao, odnose ili svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti stručnu podršku. Psiholozi ističu da kognitivno-bihevioralna terapija i tehnike svjesne pažnje mogu pomoći u prepoznavanju obrazaca razmišljanja i razvijanju zdravijeg odnosa prema vlastitim mislima.
Bliže se praznici, a s njima i obilniji obroci: Kako se vratiti zdravoj ishrani?
