Anksioznost, nesanica i ekrani: Cijena ranog ulaska u digitalni svijet

Najnovije analize, provedene na velikim uzorcima ispitanika, ukazuju da djeca koja dobiju vlastiti telefon prije 13. godine češće imaju poteškoće sa spavanjem, povećan rizik od prekomjerne tjelesne težine te izraženije znakove psihološkog opterećenja.

Jedno od istraživanja obuhvatilo je više od 10.000 djece u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati su pokazali da su djeca koja su pametni telefon dobila s 12 godina imala znatno veći rizik od poremećaja sna u odnosu na vršnjake koji su ga počeli koristiti godinu kasnije.

Također je uočena veća učestalost problema s tjelesnom težinom i emocionalnim tegobama.

Uticaj društvenih mreža

Slične zaključke donijele su i druge studije koje su pratile djecu uzrasta od devet do 13 godina. Istraživači su primijetili da čak i umjerena, ali redovna upotreba društvenih mreža može biti povezana sa slabijim rezultatima na testovima čitanja, rječnika i pamćenja.

Posebno se ističe problem takozvanog “beskonačnog skrolovanja”, koje podstiče stalno poređenje s drugima i može negativno uticati na samopouzdanje i emocionalno stanje mladih.

Nisu sve digitalne aktivnosti iste

Zanimljivo je da neka istraživanja prave razliku između različitih vrsta sadržaja. Dugoročna studija iz Skandinavije pokazala je da su poteškoće s koncentracijom češće povezane s korištenjem društvenih mreža nego s igranjem video-igara ili gledanjem videosadržaja.

To upućuje na zaključak da problem nije samo vrijeme provedeno pred ekranom, već i vrsta aktivnosti kojom se dijete bavi.

Preporuke stručnjaka

Zdravstvene organizacije u više evropskih zemalja savjetuju odgađanje kupovine pametnog telefona barem do početka tinejdžerskog uzrasta. Pojedina pedijatrijska udruženja preporučuju da djeca tokom osnovne škole koriste telefone isključivo pod nadzorom odraslih i uz jasno postavljena pravila.

Stručnjaci naglašavaju da potpuna zabrana nije uvijek rješenje. Mnogo važniji su postepeno uvođenje tehnologije, otvoren razgovor o sadržaju koji djeca prate te aktivno praćenje njihovih digitalnih navika.

U vremenu kada su ekrani dio svakodnevice, ključno je pronaći ravnotežu između koristi i rizika. Pravovremena informisanost roditelja može igrati presudnu ulogu u očuvanju zdravlja i dobrobiti djece.