Jedna od ove tri namirnice ima naučno potvrđenu povezanost s rakom: Znate li koja?

Na društvenim mrežama redovno se pojavljuju upozorenja o pojedinim proizvodima, ali nije svaka tvrdnja koja privuče pažnju ujedno i naučno utemeljena.

Upravo takvu raspravu pokrenuo je španski nutricionista i popularizator nauke Óscar Fernández, koji je tokom gostovanja u podcastu "Slowsoncast" izdvojio tri namirnice koje smatra posebno štetnim i nazvao ih najkancerogenijim. Na njegovoj listi našle su se kokice iz mikrovalne pećnice, hrenovke i krafne.

Njegove izjave brzo su se proširile društvenim mrežama, ali kada se pogledaju dostupni naučni dokazi, jasno je da nisu sve navedene tvrdnje jednako utemeljene.

Kokice iz mikrovalne pećnice i priča o olovu

Prve na listi našle su se kokice koje se pripremaju u mikrovalnoj pećnici. Fernández je upozorio na ambalažu u kojoj se prodaju, tvrdeći da se u njoj nalazi premaz s olovom koji sprečava zapaljenje vrećice tokom zagrijavanja.

Međutim, za takvu tvrdnju ne postoje pouzdani dokazi. Kod ove vrste ambalaže ranije su se postavljala pitanja o prisustvu određenih hemikalija iz grupe PFAS, koje su se koristile zbog otpornosti na masnoću i vlagu. To nije isto što i tvrdnja da su vrećice obložene olovom.

Zbog toga nije opravdano zaključiti da konzumiranje kokica iz mikrovalne pećnice automatski znači izlaganje olovu. Ipak, kao i kod drugih industrijski proizvedenih proizvoda, važno je obratiti pažnju na sastav i način pripreme.

Hrenovke su drugačija priča

Kada je riječ o hrenovkama, postoji mnogo jasnija naučna osnova za upozorenja. Fernández je tvrdio da ovaj proizvod uopće ne sadrži meso, što nije tačno za sve hrenovke. Njihov sastav zavisi od proizvođača i vrste proizvoda, a mnoge sadrže meso.

Ipak, hrenovke spadaju u prerađeno meso, kategoriju namirnica na koju stručnjaci već dugo upozoravaju.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, svrstala je prerađeno meso u grupu 1, odnosno među faktore za koje postoje dovoljni dokazi da mogu uzrokovati rak kod ljudi.

Istraživanja su posebno pokazala povezanost konzumiranja prerađenog mesa s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. U ovu kategoriju, osim hrenovki, spadaju i slanina, salame i drugi mesni proizvodi koji su obrađeni soljenjem, dimljenjem, fermentacijom ili drugim postupcima konzerviranja.

Važno je razumjeti da ova klasifikacija govori o snazi naučnih dokaza da određeni faktor može izazvati rak, a ne da je rizik jednak kod svih faktora iz iste grupe.

Jesu li krofne zaista kancerogene?

Treća namirnica koju je nutricionista izdvojio jesu krofne. Kao razlog naveo je kombinaciju rafiniranog brašna, šećera i prženja u dubokom ulju.

Iako česta konzumacija ovakvih proizvoda nije poželjna za uravnoteženu ishranu, ne postoje naučni dokazi na osnovu kojih bi se krafne mogle proglasiti najkancerogenijom namirnicom.

Njihova nutritivna vrijednost uglavnom je skromna, a zbog visokog udjela šećera i masnoća mogu doprinijeti prekomjernom unosu kalorija. Ako su redovno zastupljene u ishrani, mogu otežati održavanje zdravih prehrambenih navika.

Ipak, to nije isto što i dokaz da direktno izazivaju rak. Važno je razlikovati namirnice koje zbog svog sastava nisu najbolji svakodnevni izbor od onih za koje postoji potvrđena povezanost s razvojem određenih vrsta karcinoma.

Šta je zaista važno kada govorimo o ishrani i raku?

Rasprava koju su pokrenule Fernándezove izjave pokazuje koliko je važno provjeravati informacije o hrani prije nego što ih prihvatimo kao činjenice.

Od tri namirnice koje je izdvojio, prerađeno meso ima najjasnije potvrđenu povezanost s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Tvrdnja o olovnom premazu na vrećicama za kokice nije potkrijepljena pouzdanim dokazima, dok krafne ne postoje naučno utemeljeni razlozi da se proglase najkancerogenijom namirnicom.

Ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, ali rizik od razvoja raka ne zavisi od jedne namirnice ili pojedinačnog obroka. Važni su ukupni prehrambeni obrasci, učestalost konzumiranja određenih proizvoda, količina hrane, ali i drugi faktori koji utječu na zdravlje.

Zato je mnogo korisnije usmjeriti pažnju na raznovrsnu ishranu, veći unos voća, povrća i vlakana te umjerenost u konzumiranju prerađenog mesa i industrijskih proizvoda, nego pojedine namirnice proglašavati jednako opasnima.