Ova namirnica mogla bi sniziti krvni pritisak, tvrde rezultati nove studije

Međutim, jedno novo istraživanje donosi nešto drugačiju sliku i pokazuje da njihovo umjereno uključivanje u svakodnevnu ishranu ne mora nužno imati negativan učinak na tjelesnu težinu ili krvni pritisak.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition pratilo je 74 odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću tokom 12 sedmica. Cilj je bio ispitati kako različite količine kalorija i izbor između punomasnih i nemasnih mliječnih proizvoda utiču na organizam.

Šta su učesnici jeli?

Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe.

Jedna grupa smanjila je dnevni unos za 500 kalorija i pritom je konzumirala samo mliječne proizvode s manjim udjelom masti. Druga je također imala kalorijski deficit od 500 kalorija, ali je svakodnevno unosila tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda.

Treća grupa dobivala je tri porcije punomasnih proizvoda dnevno, ali bez namjernog smanjenja kalorijskog unosa.

Na njihovom jelovniku našli su se mlijeko, grčki jogurt i sir, dok su istovremeno dobili preporuke da se hrane prema kanadskom prehrambenom vodiču, s naglaskom na cjelovite žitarice i biljne namirnice te manje ultra-prerađene hrane.

Zanimljiv rezultat kada je u pitanju krvni pritisak

Najveći pad sistoličkog krvnog pritiska zabilježen je kod grupe koja je jela nemasne mliječne proizvode i istovremeno smanjila unos kalorija. Kod njih je pritisak nakon 12 sedmica bio niži za oko 4,25 mmHg.

Međutim, zanimljiv rezultat zabilježen je i među učesnicima koji su svakodnevno jeli punomasne mliječne proizvode bez ograničavanja kalorija.

Kod njih je sistolički pritisak pao za približno 2,72 mmHg, iako nisu imali cilj da smršaju niti su smanjivali količinu hrane koju jedu.

Istovremeno je u toj grupi zabilježeno i blago smanjenje obima bokova.

Nisu se udebljali uprkos punomasnim proizvodima

Još jedan podatak posebno je zanimljiv. Učesnici koji su svakodnevno konzumirali punomasne mliječne proizvode nisu dobili na tjelesnoj težini.

Istraživači nisu pronašli ni pogoršanje BMI-ja, procenta tjelesne masti, nivoa holesterola ili šećera u krvi. Osim toga, osobe iz obje grupe koje su konzumirale punomasne proizvode imale su veći unos proteina i kalcija.

To ne znači da treba početi jesti velike količine sira, vrhnja ili drugih masnijih proizvoda, ali rezultati sugeriraju da punomasne namirnice ne moraju automatski biti izbačene iz uravnotežene prehrane.

Ipak, studiju treba posmatrati s dozom opreza

Istraživanje ima i određena ograničenja. U njemu je učestvovao relativno mali broj ljudi, a praćenje je trajalo samo 12 sedmica. Zbog toga rezultati mogu pokazati kratkoročne promjene, ali ne mogu odgovoriti na pitanje kakav bi učinak ovakav način ishrane imao nakon nekoliko godina.

Također, istraživanje je provedeno na kanadskim učesnicima, pa se rezultati ne mogu automatski primijeniti na svaku populaciju.

Studiju su djelimično finansirali kanadski proizvođači mlijeka, odnosno Dairy Farmers of Canada. Autori su naveli da nije bilo sukoba interesa i da finansijeri nisu utjecali na rezultate istraživanja.

Šta ovo znači za svakodnevni jelovnik?

Rezultati ne znače da su punomasni mliječni proizvodi „čudotvorna“ namirnica za krvni pritisak niti da ih treba jesti bez ograničenja.

Ono što istraživanje pokazuje jeste da umjerena količina punomasnih mliječnih proizvoda može biti dio uravnotežene prehrane, bez nužnog povećanja tjelesne težine ili pogoršanja pojedinih zdravstvenih pokazatelja.

Primjer takvog jelovnika može biti čaša mlijeka uz doručak, grčki jogurt tokom dana i umjerena količina sira uz obrok.

Drugim riječima, čini se da pri izboru hrane nije uvijek presudno samo da li je proizvod punomasan ili nemasan, već i koliko ga jedemo i kakav je ostatak naše prehrane.