Ugriz krpelja nije bezazlen: Nova otkrića mijenjaju pristup liječenju lajmske bolesti

Međutim, nova istraživanja donose obećavajuće mogućnosti za prevenciju i liječenje ove bolesti.

Novi pristupi liječenju: Piperacilin i FGFR inhibitori

Istraživači sa Sveučilišta Northwestern testirali su više od 500 antibiotika i otkrili da piperacilin, antibiotik iz penicilinske grupe, može učinkovito liječiti lajmsku bolest kod miševa u dozama 100 puta manjim od trenutno korištenog doksiciklina. Ovo otkriće sugerira mogućnost učinkovitijeg i sigurnijeg liječenja, s manje nuspojava, posebno za pacijente koji ne podnose doksiciklin.

U drugom istraživanju, znanstvenici s Tulane University otkrili su da inhibitori receptora za fibroblastni čimbenik rasta (FGFR), ranije proučavani u kontekstu raka, mogu značajno smanjiti upalu i staničnu smrt u živčanom tkivu zaraženom bakterijom Borrelia burgdorferi. Ova terapija potencijalno može pomoći pacijentima koji pate od post-lajmskog sindroma, stanja koje uključuje dugotrajne neurološke simptome nakon liječenja lajmske bolesti.ScienceDaily

Lajmski artritis: Nova saznanja o uzrocima

Jedna od ozbiljnih komplikacija lajmske bolesti je lajmski artritis, koji može uzrokovati dugotrajnu upalu zglobova. Istraživanje koje je vodio Brandon Jutras s Virginia Tech otkrilo je da peptidoglikan, komponenta stanične stijenke bakterije Borrelia burgdorferi, može ostati u zglobovima mjesecima nakon infekcije i izazvati upalni odgovor. Ovo otkriće otvara mogućnosti za razvoj terapija koje ciljaju na uklanjanje peptidoglikana ili modulaciju imunološkog odgovora, što bi moglo pomoći pacijentima kod kojih standardni antibiotici nisu učinkoviti.

Rizik od lajmske bolesti u BiH i važnost edukacije građana

Stanovnici Bosne i Hercegovine izloženi su riziku od lajmske bolesti zbog prisutnosti krpelja, posebno vrste Ixodes ricinus, koji prenosi bakterije roda Borrelia. Znanstvenice Alma Sejtarija-Memišević i Lejla Ušanović ističu potrebu za istraživanjem i edukacijom građana o ovoj bolesti.

Borelioza je opći pojam za infekcije koje prenose krpelji, a najpoznatija među njima je lajmska bolest. Iako više od 30 vrsta krpelja može ugristi čovjeka, samo jedna prenosi bolest. Prilikom uboda važno je krpelja odmah pravilno ukloniti, bez tretiranja hemikalijama, kako bi se smanjio rizik od infekcije.

Lajmska bolest ima tri faze, a rana dijagnoza i pravovremeno liječenje antibioticima ključni su za izbjegavanje težih komplikacija. U BiH ne postoje precizni podaci o broju oboljelih, ali se procjenjuje da oko 7% osoba s ubodom krpelja razvije ranu formu bolesti.

Problem predstavlja i pogrešno tumačenje tzv. "kronične lajmske bolesti", koju zvanična medicina ne priznaje – razlikuje se od Post-Lyme sindroma koji se javlja kod manjeg broja pacijenata nakon liječenja.

U cilju boljeg praćenja situacije, u BiH se provodi projekt građanske znanosti i DAMA protokol za identifikaciju žarišta zaraze u urbanim i ruralnim sredinama. Istraživači naglašavaju važnost podizanja javne svijesti i edukacije o prevenciji i rizicima vektorski prenosivih bolesti poput lajmske.

Prevencija ostaje ključna

Iako nova istraživanja donose nade za učinkovitije liječenje, prevencija ostaje najvažnija strategija u borbi protiv lajmske bolesti. Preporučuje se nošenje zaštitne odjeće prilikom boravka u prirodi, korištenje repelenta, redoviti pregledi tijela nakon boravka na otvorenom i brzo uklanjanje krpelja. U slučaju ugriza krpelja, važno je obratiti se liječniku, čak i ako simptomi nisu odmah prisutni.