Kardiolog otkrio koje piće izbjegava: Nova istraživanja ponovo otvaraju pitanje dijetalnih napitaka

Iako je video zabilježio ogroman broj pregleda, upravo je poruka koju je poslao izazvala najviše rasprava – posebice nakon što je istakao rezultate nedavno objavljenog istraživanja koji se tiču zdravlja jetre.

Nove spoznaje o utjecaju zaslađenih pića na organizam

Studija iz oktobra, na koju se dr. Yaranov pozvao, obuhvatila je oko 124.000 odraslih osoba i pratila ih više od deset godina. Istraživači su analizirali učestalost konzumacije gaziranih napitaka, kako klasičnih zaslađenih šećerom, tako i verzija s umjetnim sladilima.

Nalazi su pokazali da osobe koje svakodnevno piju više od jedne limenke zaslađenih ili dijetalnih napitaka imaju znatno veće šanse za razvoj metabolički povezane masne bolesti jetre (MASLD). Posebno je istaknuto da su i niskokalorične verzije povezane s povećanim rizikom, kao i s većom smrtnošću od progresivnih bolesti jetre. Zanimljivo je da je čak i jednostavna zamjena jedne limenke vodom donosila mjerljivo smanjenje rizika.

@heart_transplant_doc 💥The biggest lie in your fridge? “Zero Sugar.” You’ve been told diet sodas are the healthier choice — the “better” option when you’re watching your weight or your blood sugar. But new data say otherwise. A major population study just found that people who drink diet or zero-sugar beverages daily have a higher risk of liver disease than those drinking sugary ones. Let that sink in — the fake sugar hit harder than the real thing. Artificial sweeteners appear to alter gut metabolism and liver fat handling, leading to a ~60% higher risk of metabolic liver disease (MASLD). Sugary drinks? About 50%. Water? Safest by far. So next time you reach for that “zero guilt” can — remember: 🚫 “Zero Sugar” doesn’t mean zero impact. 💧Your liver can tell the difference. #trending #fyp #Cardiology #hearthealth #HeartTransplantDoc ♬ original sound - Heart_Transplant_Doc

Zašto dijetalni napici nisu nužno “bezopasniji”

Iako se dugo vjerovalo da su dijetalni napici bolji izbor zbog manjeg energetskog unosa, sve više radova upozorava na potencijalne nedostatke umjetnih zaslađivača. Neka istraživanja povezuju ih s promjenama u moždanim funkcijama, poremećajem crijevne mikrobiote te potencijalno nepovoljnim učincima na raspoloženje i mentalno zdravlje.

Uprkos tome, podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u pokazuju da ih svakodnevno konzumira oko 20% stanovništva, što govori o tome koliko su duboko ukorijenjeni u svakodnevne navike.

Struka poručuje: Ključ je u umjerenosti

Za dodatnu stručnu procjenu, Newsweek je razgovarao s gastroenterologom i hepatologom dr. Halom Brindleyem. On naglašava da rezultati studije jesu zabrinjavajući, ali da sami po sebi ne znače da bi svi trebali potpuno izbjegavati ovakve napitke.

Prema njegovim riječima, mehanizmi koji povezuju umjetna sladila i MASLD još nisu u potpunosti razjašnjeni. Moguća objašnjenja uključuju pojačanje apetita zbog slatkog okusa, ali i promjene u crijevnoj mikroflori. Ipak, dr. Brindley naglašava da su prekomjerna tjelesna težina i dijabetes tipa 2 i dalje najvažniji faktori rizika za napredovanje masne bolesti jetre.

„Kod zdravih osoba normalne tjelesne težine povremena konzumacija gaziranih napitaka – bilo zaslađenih ili dijetalnih – vjerovatno ne predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Problem nastaje kod prekomjerne i dugotrajne upotrebe“, ističe on.

Reakcije javnosti podijeljene

Dok jedni podržavaju dr. Yaranova i pozivaju na oprez, veliki broj korisnika društvenih mreža smatra da se čini nepotrebna drama oko povremenog ispijanja dijetalne sode. Mnogi podsjećaju da takvi napici mogu biti korisni osobama koje pokušavaju smanjiti unos šećera ili kontrolirati tjelesnu težinu.

Stručnjaci se slažu da ni potpuno demoniziranje dijetalnih napitaka nije ispravan pristup – ali istovremeno naglašavaju da bi ih trebalo posmatrati kao povremenu, a ne svakodnevnu naviku.