Kako prepoznati anginu pektoris? Simptomi koje mnogi zamijene za bezazlene tegobe

Iako ne znači svaki put da je riječ o ozbiljnom srčanom problemu, stručnjaci upozoravaju da ga nikada ne treba zanemariti. U pojedinim slučajevima može biti znak angine pektoris, stanja koje ukazuje na smanjen dotok krvi do srčanog mišića.

Angina pektoris najčešće nastaje zbog suženja koronarnih arterija usljed ateroskleroze. Tokom godina u zidovima krvnih sudova nakupljaju se masne naslage, što otežava protok krvi i smanjuje dotok kisika do srca. Kada srčanom mišiću zatreba više kisika, posebno tokom fizičkog napora ili stresa, mogu se javiti karakteristične tegobe.

Najčešći simptom je osjećaj pritiska, stezanja ili težine iza grudne kosti. Kod nekih osoba bol se može širiti prema lijevoj ruci, ramenu, vratu, leđima ili donjoj vilici. Tegobe se obično javljaju pri fizičkom naporu ili uzbuđenju, a smiruju nakon odmora.

Važno je znati da simptomi nisu uvijek isti kod svih pacijenata. Osobe koje boluju od dijabetesa ponekad ne osjećaju izražen bol zbog oštećenja nerava, već opisuju samo neugodan pritisak u grudima, nedostatak zraka ili neobjašnjiv umor.

S druge strane, nije svaki bol u grudima povezan sa srcem. Bol koji se javlja samo na jednom mjestu, pojačava se pri pokretima tijela ili dubokom udahu te je praćen osjetljivošću mišića i rebara češće ima drugi uzrok. Ipak, samo pregled može utvrditi o čemu je riječ.

Iako je ateroskleroza najčešći razlog nastanka angine pektoris, stručnjaci ističu da tegobe mogu biti povezane i s poremećajem funkcije sitnih krvnih sudova srca ili iznenadnim grčem koronarnih arterija. Takvi slučajevi zahtijevaju dodatnu dijagnostiku kako bi se odredio pravi uzrok simptoma.

Postavljanje dijagnoze počinje detaljnim razgovorom s pacijentom i opisom tegoba. Nakon toga slijede osnovni pregledi poput elektrokardiograma (EKG) i ultrazvuka srca. Kada postoji sumnja na bolest koronarnih arterija, ljekar može preporučiti CT koronarografiju ili klasičnu koronarografiju, koja i dalje predstavlja najpouzdaniju metodu za otkrivanje suženja krvnih sudova.

Prednost savremene interventne kardiologije je što se tokom koronarografije, ukoliko je potrebno, može odmah uraditi i zahvat kojim se proširuje sužena arterija i uspostavlja normalan protok krvi.

Liječenje angine pektoris podrazumijeva promjenu životnih navika, redovno uzimanje propisane terapije i kontrolu faktora rizika. To uključuje održavanje zdrave tjelesne težine, uravnoteženu ishranu, regulaciju krvnog pritiska i masnoća u krvi, prestanak pušenja te redovnu fizičku aktivnost u skladu s preporukom ljekara.

Ako primijetite novi ili neuobičajen bol, pritisak ili stezanje u grudima, posebno ako se širi prema ruci, vratu ili vilici ili se javlja tokom napora, ne odgađajte pregled. Pravovremena dijagnoza i liječenje mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput srčanog udara.