Iako većina djece u Evropi prima potrebnu zdravstvenu njegu, nova statistika pokazuje da postoje značajne razlike među zemljama – ali i unutar samih država.
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, 3,2 posto djece u Evropskoj uniji nije dobilo medicinsku njegu koju su trebala, uključujući rutinske preglede i ozbiljnije tretmane.
Taj broj raste na 4,2 posto kod djece u riziku od siromaštva, dok je među djecom iz imućnijih porodica taj udio 3 posto.
Najčešći razlozi zbog kojih djeca ne dobijaju zdravstvenu njegu su: duge liste čekanja, visoki troškovi, udaljenost od zdravstvenih ustanova i problemi s prevozom.
Posebnu zabrinutost izaziva pad broja redovnih vakcinacija, što djecu čini podložnijom bolestima koje su ranije bile gotovo iskorijenjene, poput morbila.
Gdje je situacija najlošija, a gdje najbolja?
Najveći procenat djece koja su ostala bez potrebne zdravstvene njege zabilježen je u Finskoj (9,4%), a slijede Francuska (5,7%), Irska (4,8%) i Švedska (4,2%).
S druge strane, situacija je najpovoljnija u Malti i Hrvatskoj, gdje je samo 0,1% djece prijavilo da nije dobilo medicinsku pomoć. Niski postotci zabilježeni su i u Cipru (0,6%), Grčkoj (0,8%) i Belgiji (1,1%).
Zanimljivo je da u nekim zemljama – uključujući Finsku, Irsku, Češku i Rumuniju – djeca iz porodica s nižim primanjima češće dobiju potrebnu njegu nego njihovi vršnjaci iz bogatijih domaćinstava.
Jaz između bogatih i siromašnih porodica
Najveći jaz između djece iz siromašnijih i bogatijih porodica zabilježen je u Norveškoj (8,2 postotna poena), zatim u Bugarskoj (6,1), Estoniji (5,2), Danskoj (4,9) i Cipru (4,1).
Stručnjaci naglašavaju da su ovi podaci i dalje djelimično subjektivni, jer zavise od očekivanja građana prema zdravstvenom sistemu. Ipak, razlike su dovoljno značajne da zahtijevaju pažnju i konkretne mjere.
Upozorenje s konferencije u Sarajevu: BiH još nema lijekove za rijetku i tešku bolest
Vrste namirnica koje pomažu kod hroničnog zatvora
Hrana vam zapinje u grlu? To bi moglo biti znak ozbiljne bolesti
