Antibiotici u prvim sedmicama života mogu povećati rizik od alergija kod djece

Posebno se ističe period prvog mjeseca života, kada primjena antibiotika može imati najizraženiji utjecaj.

Naučnici navode da se rizik smanjuje ako se lijekovi koriste kasnije tokom dojenačke dobi, ali i dalje postoji određena povezanost.

Također, upotreba antibiotika tokom trudnoće pokazala je blaži, ali prisutan utjecaj na sklonost alergijskim reakcijama kod djece.

Uloga ishrane u ranoj dobi

Sve veći broj stručnjaka smatra da potpuno izbjegavanje namirnica poput jaja i orašastih plodova u prvim godinama života može doprinijeti većoj vjerovatnoći razvoja alergija.

Istraživanja sugeriraju da djeca koja se ranije upoznaju s određenim alergenima imaju manji rizik u odnosu na onu kojoj se takva hrana uvodi znatno kasnije.

Genetika nije jedini faktor

Iako porodična historija alergija povećava vjerovatnoću njihove pojave, stručnjaci naglašavaju da genetika nije jedino objašnjenje. Ulogu imaju i stanje kože, sastav crijevnog mikrobioma te utjecaji iz okoline.

Neka novija istraživanja ukazuju da rana izloženost raznovrsnim mikrobima može pomoći u “treningu” imunološkog sistema. S druge strane, pretjerana upotreba dezinfekcijskih sredstava i antibiotika mogla bi doprinijeti slabijoj prilagodbi imuniteta, što kasnije povećava sklonost alergijskim reakcijama.

Zanimljivo je i da su pojedine studije pokazale kako djeca koja odrastaju u ruralnom okruženju, posebno na farmama, imaju manju učestalost alergija, što se dovodi u vezu s većom izloženošću prirodnim mikroorganizmima.

Stručnjaci ističu da antibiotike i dalje treba koristiti kada su medicinski opravdani, ali upozoravaju na važnost oprezne i racionalne primjene, posebno u najranijem periodu života.