Koliko trebate hodati za zdraviji i duži život? Istraživanje otkriva zanimljivu brojku
Ipak, svakodnevna šetnja može imati značajan utjecaj na zdravlje.
Novo istraživanje pokazalo je da se veći broj dnevnih koraka, ali i brži tempo hodanja, povezuju s manjim rizikom od prerane smrti. Zanimljivo je da nije presudan samo ukupan broj koraka – važnu ulogu može imati i brzina kojom ih napravimo.
Istraživanje pratilo više od 64.000 ljudi
Istraživači su analizirali podatke 64.743 odrasle osobe iz Ujedinjenog Kraljevstva, čija je prosječna dob bila 62 godine. Učesnici su tokom jedne sedmice nosili uređaje na zapešću koji su bilježili njihovu fizičku aktivnost, uključujući broj koraka i tempo hodanja.
Nakon toga praćeni su oko osam godina. U tom periodu zabilježeno je 1.697 smrtnih slučajeva, među kojima su 502 bila povezana s kardiovaskularnim bolestima.
Za procjenu brzine hodanja naučnici su posmatrali prosječan broj koraka u minuti tokom 30 najaktivnijih minuta svakog dana. Tih pola sata nije moralo biti provedeno u jednom komadu.
Učesnici su zatim svrstani prema broju koraka koje su u prosjeku napravili dnevno: manje od 5.000, između 5.000 i 7.500, od 7.500 do 10.000 te više od 10.000.
Nije važan samo broj koraka
Rezultati su pokazali da se korist ne može posmatrati samo kroz brojku na pametnom satu ili telefonu.
Kada su naučnici uporedili osobe koje su dnevno pravile manje od 5.000 koraka, pokazalo se da su one koje su hodale bržim tempom imale manji rizik od smrti, u odnosu na one koje su se kretale sporije.
Njihov rizik bio je sličan onome kod ljudi koji su svakodnevno pravili između 5.000 i 7.500 koraka, ali su hodali sporijim tempom.
To sugerira da čak i kada neko nema mogućnost da napravi veliki broj koraka tokom dana, ubrzavanje tempa u dijelu svakodnevne šetnje može biti korisno.
Između 7.500 i 10.000 koraka pokazalo se posebno zanimljivim
Najniža stopa smrtnosti u ovom istraživanju zabilježena je među učesnicima koji su dnevno pravili između 7.500 i 10.000 koraka.
Autori istraživanja izdvojili su i jedan konkretan cilj: oko 90 do 100 koraka u minuti tokom 30 minuta dnevno. Takav tempo, prema rezultatima, može biti povezan s boljim izgledima za dugovječnost.
Ipak, to ne znači da svi moraju svakodnevno dosegnuti određenu brojku. Ljudi imaju različite obaveze, zdravstveno stanje i fizičke mogućnosti, pa i kombinacija manjeg broja koraka i nešto bržeg hodanja može biti korisna.
Drugim riječima, ako nemate vremena za dugu šetnju, i kraći period življeg hoda može biti vrijedan dio dnevne aktivnosti.