Navika koju svi radimo: Sjedenje prekriženih nogu može imati posljedice
Ipak, stručnjaci upozoravaju da dugotrajno zadržavanje u tom položaju može uticati na držanje tijela, cirkulaciju i opterećenje mišića i nerava.
Kratkotrajno sjedenje na ovaj način uglavnom nije problem, ali poteškoće nastaju kada se takav položaj ponavlja satima tokom dana.
Tijelo gubi prirodnu ravnotežu
Kada se noge prekriže, tijelo automatski ulazi u blagu asimetriju. Jedan kuk se podiže, karlica se okreće, a težina tijela se neravnomjerno raspoređuje.
Ako se to često ponavlja, mišići s jedne strane tijela mogu postati zategnutiji, dok druga strana slabi. Vremenom to može uticati na držanje i izazvati nelagodu u donjem dijelu leđa, kukovima i vratu.
Privremeni uticaj na krvni pritisak
Jedna od odmah primjetnih promjena kod prekriženih nogu jeste kratkotrajan porast krvnog pritiska.
Pritisak na vene u donjem dijelu noge otežava normalan protok krvi prema srcu, pa tijelo reaguje promjenama u cirkulaciji.
Zbog toga se često preporučuje da se prilikom mjerenja pritiska sjedi uspravno, sa stopalima ravno na podu.
Kod osoba koje već imaju povišen pritisak, ovaj položaj može dodatno pojačati kratkotrajne oscilacije.
Mogući uticaj na vene i cirkulaciju
Dugotrajno sjedenje u istom položaju može usporiti cirkulaciju u nogama. Iako genetika ima važnu ulogu u nastanku problema s venama, statičan položaj može dodatno opteretiti krvne sudove.
Stručnjaci zato naglašavaju značaj kretanja i promjene položaja, posebno kod osoba koje veći dio dana provode sjedeći.
Pritisak na nerv i moguće smetnje
Jedan od osjetljivijih problema odnosi se na pritisak na nerv koji prolazi uz vanjsku stranu noge, blizu koljena.
Kada je noga dugo prekrižena, taj nerv može biti izložen kompresiji, što dovodi do trnjenja, utrnulosti ili osjećaja slabosti u stopalu.
U rijetkim, ali ozbiljnijim slučajevima, može doći do otežanog podizanja prednjeg dijela stopala tokom hodanja, što zahtijeva stručni pregled i terapiju.
Najvažnije je kretanje, ne savršen položaj
Stručnjaci ističu da veći problem od samog prekriženog sjedenja predstavlja dugotrajno mirovanje bez promjene položaja.
Preporučuje se da stopala budu ravno na podu, a koljena u prirodnoj liniji sa kukovima, ali još važnije je redovno ustajanje.
Idealno je da se na svakih 30 do 40 minuta napravi kratka pauza, istegnu noge ili prošeće nekoliko koraka.
Takve male promjene pomažu cirkulaciji, rasterećuju kičmu i smanjuju pritisak na mišiće i nerve.