Ove male plodove mnogi jedu bez razmišljanja, a kriju sastojke važne za srce
Ovi mali plodovi sadrže zdrave masnoće, vlakna, vitamin E i niz biljnih spojeva koji se povezuju s antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem.
Zbog svog sastava masline su jedan od prepoznatljivih dijelova mediteranske prehrane, načina ishrane koji se već dugo povezuje s dobrim zdravljem srca i krvnih žila.
Šta se zapravo nalazi u maslinama?
Masline sadrže između 11 i 15 posto masti, a najveći dio čini oleinska kiselina, odnosno jednostruko nezasićena masna kiselina.
Osim masnoća, u njima se nalaze i vlakna, vitamin E, željezo, bakar i kalcij. Posebno su zanimljivi biljni spojevi poput oleuropeina, hidroksitirozola, tirozola i flavonoida.
Upravo se tim spojevima pripisuju antioksidativna svojstva koja mogu pomoći u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Zanimljivo je da su svježe, nezrele masline izrazito gorke. Razlog je velika količina oleuropeina, pa se prije jela obrađuju – najčešće namakanjem, fermentacijom ili konzerviranjem. Način obrade utiče i na njihov okus, boju i sastav.
Zašto su dobre za srce?
Jedna od najvećih prednosti maslina jeste njihov sastav masti. Oleinska kiselina dio je prehrane koja se povezuje s povoljnijim zdravljem srca, posebno kada zamjenjuje izvore zasićenih masnoća.
Tu su i polifenoli koji mogu pomoći u zaštiti LDL holesterola od oksidacije. Oksidirani LDL povezuje se s procesima koji učestvuju u nastanku ateroskleroze.
Naravno, nekoliko maslina neće samo po sebi zaštititi srce. Njihov značaj najbolje se vidi kada su dio cjelokupne prehrane u kojoj ima dovoljno povrća, voća, ribe, mahunarki, orašastih plodova i integralnih žitarica.
Mogu li pomoći probavi?
Masline sadrže i prehrambena vlakna, koja su važna za urednu probavu i normalno funkcioniranje crijeva.
Posebno su zanimljive fermentirane masline. Tokom procesa fermentacije mogu se razvijati bakterije mliječne kiseline, zbog čega se istražuje i njihov mogući uticaj na crijevnu mikrobiotu.
Ipak, ne treba od jedne namirnice očekivati čudesan učinak. Za sada su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo koliko fermentirane masline mogu doprinijeti zdravlju crijeva.
Šta je s antioksidativnim djelovanjem?
Vitamin E i različiti polifenoli iz maslina povezani su sa zaštitom ćelija od oksidativnog stresa. Neki od spojeva prisutnih u maslinama proučavaju se i zbog mogućeg uticaja na upalne procese.
To je jedan od razloga zbog kojih se masline često spominju kao vrijedan dio prehrane koja podržava zdravlje organizma.
Ipak, masline nisu lijek i ne mogu zamijeniti terapiju ili liječenje bilo kojeg zdravstvenog problema.
Mogu li spriječiti rak?
Oko ove teme često se mogu pronaći pretjerane tvrdnje, pa je važno biti oprezan.
Određeni spojevi iz maslina, poput hidroksitirozola, tirozola, skvalena i nekih triterpenoida, pokazali su zanimljiva svojstva u laboratorijskim istraživanjima.
Međutim, to nije dovoljno da se kaže kako masline sprečavaju ili liječe rak kod ljudi. Za takve zaključke potrebna su kvalitetna istraživanja na ljudima.
Jesu li zdravije zelene ili crne masline?
Ne postoji jednostavan odgovor da su jedne uvijek zdravije od drugih.
Boja zavisi od sorte, stepena zrelosti i načina obrade. Osim zelenih i crnih, masline mogu imati i ljubičaste ili smeđe nijanse.
Mnogo je važnije kakve proizvode birate i koliko ih jedete nego da se opterećujete njihovom bojom.
Jedna stvar ipak zaslužuje pažnju – so.
Masline se često čuvaju u slanoj vodi ili drugim slanim otopinama, pa neke vrste mogu sadržavati dosta natrija. Ako pazite na unos soli, možete ih prije jela isprati vodom.
Koliko ih jesti?
Masline mogu biti odličan dodatak obroku, ali nema potrebe pretjerivati. Iako su nutritivno vrijedne, ipak sadrže dosta masti i kalorija, a kod brojnih proizvoda problem može biti i visok sadržaj soli.
Najbolje ih je posmatrati kao dio raznovrsne prehrane, a ne kao namirnicu koja sama po sebi donosi sve što je organizmu potrebno.
Nekoliko maslina uz salatu, ribu, povrće ili integralni hljeb može biti sasvim jednostavan način da jelovnik obogatite zdravim masnoćama i korisnim biljnim spojevima.