Sve više djece ima višak kilograma: Predložene strože mjere protiv nezdrave hrane
Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne tjelesne težine pripremili su prijedlog zakona kojim bi se uvela jasnija upozorenja na prehrambenim proizvodima, ali i ograničilo reklamiranje hrane s visokim udjelom šećera, soli i zasićenih masti koje je usmjereno prema djeci.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, više od trećine osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, što Hrvatsku svrstava među evropske zemlje s najvećim udjelom dječje gojaznosti.
Ljekari upozoravaju da višak kilograma u najranijoj dobi povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma i masne bolesti jetre. Osim fizičkog zdravlja, posljedice se često odražavaju i na samopouzdanje, mentalno zdravlje i društveni život djece.
Jedna od ključnih novosti u prijedlogu zakona odnosi se na jednostavne oznake upozorenja na prednjoj strani ambalaže. Njihova svrha je da kupcima jasno pokažu kada proizvod sadrži velike količine šećera, soli ili zasićenih masti kako bi lakše donijeli informisanu odluku prilikom kupovine.
Predložene mjere obuhvataju i ograničavanje marketinga koji je posebno usmjeren prema najmlađima. To se odnosi na reklame koje koriste crtane likove, igračke, dječji jezik ili influensere popularne među djecom, kao i promociju takvih proizvoda na društvenim mrežama i drugim kanalima koje djeca najviše prate.
Autori prijedloga naglašavaju da cilj nije zabraniti određene namirnice niti ograničiti slobodu izbora potrošača, već stvoriti okruženje u kojem će zdraviji izbor biti dostupniji i lakše prepoznatljiv.
Prijedlog predviđa i postepeno unapređenje školske ishrane kako bi djeci bile ponuđene nutritivno kvalitetnije namirnice, uz dostupnost pitke vode na mjestima gdje se služe obroci. Također se predlaže edukacija trudnica, djece i roditelja o pravilnoj ishrani i načinima na koje marketing može utjecati na prehrambene navike.
Kriteriji za označavanje proizvoda temeljili bi se na međunarodno priznatim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, a odnosili bi se na sve proizvode bez obzira na njihovo porijeklo ili tradiciju proizvodnje.
Stručnjaci ističu da nijedna mjera sama po sebi ne može riješiti problem dječje gojaznosti, ali da iskustva iz drugih zemalja pokazuju kako kombinacija jasnog označavanja proizvoda, ograničavanja reklamiranja nezdrave hrane i stvaranja zdravijeg prehrambenog okruženja može doprinijeti smanjenju broja djece s viškom kilograma.