Kako usamljenost utiče na mozak i zašto to nije samo osjećaj

Iako se često fokusiramo na ishranu, fizičku aktivnost i san, društvene veze igraju jednako važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.

Usamljenost ne znači nužno samoću. Možete biti okruženi ljudima, a opet osjećati nedostatak bliskih i smislenih odnosa.

Taj osjećaj izolacije djeluje na mozak i povećava šanse za kognitivni pad.

Šta kažu istraživanja?

Nova meta-analiza obuhvatila je više od 600.000 učesnika i pokazala jasnu povezanost između usamljenosti i demencije, uključujući Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju.

Naučnici ističu da promjene u mozgu počinju desetljećima prije pojave simptoma, što čini prevenciju ključnom.

Autorka studije, dr. Martina Luchetti, napominje da je važno proučavati kako emocionalna izolacija utiče na svakodnevno kognitivno funkcioniranje i zdravlje mozga.

Faktori koji doprinose usamljenosti

Problemi sa vidom ili sluhom, smanjenje mobilnosti, gubitak partnera, penzionisanje ili život u izolaciji – sve to može pojačati osjećaj usamljenosti.

Takve situacije često vode do depresije, smanjenja tjelesne aktivnosti i nezdravih navika, što dodatno ugrožava mozak.

Kako smanjiti osjećaj usamljenosti?

• Redovno kontaktirajte porodicu i prijatelje, preuzimajući inicijativu kada je potrebno.
• Pridružite se grupama ili radionicama koje vas zanimaju, uključujući i online zajednice.
• Volontirajte i sudjelujte u aktivnostima koje vam daju osjećaj svrhe.
• Održavajte zdrave navike: pravilna ishrana, fizička aktivnost, dovoljno sna i upravljanje stresom.
• Koristite dostupne lokalne resurse poput klubova za starije, transportnih servisa ili zdravstvenih centara.

Usamljenost je značajan, ali često zanemareni faktor rizika za demenciju. Njegovanje kvalitetnih i stabilnih odnosa može imati dugoročan pozitivan učinak na mozak.

Ako ste sami ili poznajete nekoga ko se osjeća izolirano, redovni kontakti, razgovori i posjeti mogu značajno poboljšati mentalno zdravlje i smanjiti rizik od kognitivnog propadanja.