Zašto nam zimi treba više sna – i kako to utiče na zdravlje

Iako većina ljudi danas živi pod stalnom umjetnom rasvjetom, ljudski organizam i dalje reagira na ritam prirode.

Savremena istraživanja pokazuju da se struktura sna mijenja tokom godine, čak i kod osoba koje žive u urbanim sredinama i imaju slične dnevne navike bez obzira na sezonu.

Šta se dešava sa snom tokom zime?

Analize sna kod odraslih osoba pokazale su da se u zimskim mjesecima povećava udio REM faze – dijela sna koji je važan za pamćenje, emocije i mentalnu obradu informacija.

Istovremeno, ukupno trajanje sna blago se produžava u odnosu na ljetni period.

Tokom jeseni, s druge strane, zabilježen je manji udio dubokog sna, što može objasniti zašto se mnogi tada osjećaju iscrpljeno i teže se oporavljaju tokom noći.

Biološki sat i svjetlost

Stručnjaci ističu da je unutrašnji biološki sat snažno povezan s dnevnom svjetlošću.

Promjene u dužini dana direktno utiču na lučenje hormona koji regulišu budnost i odmor, posebno melatonina.

Zimi, kada je prirodnog svjetla manje, tijelo duže ostaje u „noćnom režimu“, što može rezultirati osjećajem tromosti, manjka energije i povećane potrebe za snom.

Nije svako svjetlo isto

Važnu ulogu ima i vrsta svjetla kojoj smo izloženi. Hladnije, plavičaste nijanse svjetla u jutarnjim satima pomažu tijelu da se razbudi, dok topliji tonovi navečer šalju signal da je vrijeme za odmor.

Tokom zime taj prirodni prijelaz traje kraće, što dodatno remeti ritam spavanja, posebno kod osoba koje malo vremena provode na dnevnom svjetlu.

Kako se prilagoditi zimskom ritmu?

Stručnjaci savjetuju da se u hladnijim mjesecima više osluškuje vlastiti organizam. Raniji odlazak na spavanje, boravak na otvorenom tokom dana i ograničavanje jakog umjetnog svjetla u večernjim satima mogu pomoći u očuvanju zdravog sna.

Kvalitetan san nije luksuz, već temelj dobrog zdravlja – utiče na koncentraciju, raspoloženje, metabolizam i zdravlje srca. Upravo zato zimi vrijedi usporiti i dopustiti tijelu da se prilagodi ritmu prirode.