Visok pritisak, dijabetes i još neki faktori: Zašto moždani udar sve češće pogađa mlađe?

Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Sinsinatiju, objavljeno u časopisu Neurology, obuhvatilo je podatke o prvim moždanim udarima kod osoba u dobi od 20 do 54 godine na području šireg Sinsinatija i sjevernog Kentuckyja. Analizirani su slučajevi zabilježeni od 1993. do 2020. godine, a ukupno je evidentirano 2.076 prvih moždanih udara u ovoj dobnoj grupi.

Rezultati su pokazali da je stopa moždanog udara porasla sa 33,9 slučajeva na 100.000 osoba godišnje na početku posmatranog perioda na 62,2 slučaja u 2020. godini. To predstavlja povećanje od približno 83 posto.

Autorica istraživanja, doktorica Emily R. Fisher sa Univerziteta u Sinsinatiju, navela je da podaci ukazuju na sve učestaliju pojavu moždanog udara među mlađim odraslim osobama.

Najveći porast zabilježen kod ishemijskog moždanog udara

Istraživači su ustanovili da se rast uglavnom odnosi na ishemijski moždani udar, koji nastaje kada začepljenje krvnog suda prekine ili smanji dotok krvi u dio mozga.

Stopa ove vrste moždanog udara povećala se sa 23,8 na 47,3 slučaja na 100.000 osoba godišnje. Za razliku od toga, nije zabilježen sličan rast moždanih udara uzrokovanih krvarenjem u mozgu ili prostoru oko njega.

Ovi rezultati pokazuju promjene u učestalosti različitih vrsta moždanog udara, ali sami po sebi ne objašnjavaju zbog čega do tog porasta dolazi.

Visok krvni pritisak i dijabetes među važnim faktorima

Tokom posmatranog perioda, među mlađim osobama koje su doživjele moždani udar sve češće su bilježeni visok krvni pritisak, dijabetes, atrijalna fibrilacija, odnosno poremećaj srčanog ritma, te korištenje psihoaktivnih supstanci.

Posebno je porastao udio pacijenata kod kojih je zabilježeno korištenje ovih supstanci. Njihov udio povećao se sa 4,6 na 40,2 posto, pri čemu se najveći dio promjene odnosio na marihuanu.

Ipak, istraživači upozoravaju da se iz ovih podataka ne može zaključiti da su navedeni faktori direktno uzrokovali porast moždanih udara. Studija nije sadržavala uporedive podatke o osobama koje nisu doživjele moždani udar, a istraživanje je provedeno na području jedne američke regije.

Zbog toga je potrebno dodatno istraživanje kako bi se preciznije utvrdilo šta stoji iza uočenog trenda.

Sve više preživjelih, ali posljedice mogu biti dugotrajne

Istraživanje je pokazalo i da se smanjila smrtnost u prvih 30 dana nakon moždanog udara. Udio pacijenata koji su umrli u tom periodu pao je sa 11,7 na 9,4 posto.

Iako je manja kratkoročna smrtnost ohrabrujući podatak, oporavak nakon moždanog udara ne znači uvijek i potpuni povratak svakodnevnim aktivnostima. Posljedice mogu uključivati poteškoće s kretanjem, govorom i pamćenjem, a mogu zahtijevati dugotrajnu rehabilitaciju.

Doktorica Fisher naglasila je važnost prepoznavanja faktora rizika i njihovog pravovremenog liječenja, čak i kod osoba koje još nisu u starijoj životnoj dobi.

Rezultati istraživanja podsjećaju da briga o krvnom pritisku, šećeru u krvi i zdravlju srca nije važna samo u poznijim godinama. Ipak, budući da je studija obuhvatila jednu regiju u Sjedinjenim Američkim Državama, njene rezultate ne treba automatski preslikavati na sve populacije.