Srčani zastoj ne čeka hitnu pomoć: Ovih nekoliko minuta može spasiti život

Dok se čeka dolazak hitne pomoći, osoba koja se nalazi u blizini može napraviti ključan korak i započeti pomoć. Upravo zato stručnjaci sve više naglašavaju značaj osnovnog znanja o reanimaciji među građanima.

Kod srčanog zastoja mozak i drugi vitalni organi ostaju bez dovoljne količine kisika jer krv više ne cirkuliše. Što se duže čeka s reakcijom, manje su šanse za povoljan ishod, pa je brzo prepoznavanje problema i početak kardiopulmonalne reanimacije od velike važnosti.

Kako prepoznati da je došlo do srčanog zastoja?

Na zastoj srca treba posumnjati ako se osoba iznenada sruši, ne odgovara na dozivanje ili dodir i ne diše normalno.

Posebno treba obratiti pažnju na neobično, nepravilno ili glasno hvatanje zraka. Takvi uzdasi mogu izgledati kao disanje, ali zapravo ne znače da osoba normalno diše. Zbog pogrešne procjene upravo se tada može izgubiti dragocjeno vrijeme.

Nakon što pozovete hitnu pomoć, ako je još neko prisutan, dobro je podijeliti zadatke. Jedna osoba može odmah početi s pritiscima na grudni koš, dok druga može potražiti automatski vanjski defibrilator (AED) ili sačekati ekipu hitne pomoći i pokazati joj gdje se nalazi unesrećena osoba.

Tokom poziva hitnoj pomoći dispečer može davati upute korak po korak, zbog čega vezu ne treba prekidati.

Kako izvoditi kompresije grudnog koša?

Osobu treba postaviti na čvrstu podlogu, a dlan jedne ruke staviti na sredinu grudnog koša. Druga ruka ide preko prve, prsti se prepliću, a ruke i laktovi trebaju ostati ispravljeni.

Kompresije se izvode dubinom od približno pet do šest centimetara, brzinom od 100 do 120 pritisaka u minuti. Nakon svakog pritiska potrebno je omogućiti grudnom košu da se vrati u početni položaj, uz što manje prekida tokom reanimacije.

Ako odjeća otežava pronalaženje odgovarajućeg mjesta za pritiske, treba je pomjeriti ili ukloniti.

Šta ako ne znate davati umjetno disanje?

Nedostatak iskustva često je razlog zbog kojeg ljudi oklijevaju pomoći. Međutim, ako niste prošli obuku za spasilačke udahe, ne znači da trebate ostati po strani.

U tom slučaju nastavite s kompresijama grudnog koša do dolaska hitne pomoći ili dok osoba ne pokaže jasne znakove oporavka. Ako je više spasilaca, mogu se mijenjati otprilike svake dvije minute kako bi se izbjegao umor, ali bez nepotrebnog prekidanja kompresija.

Osobe koje su obučene za davanje umjetnog disanja mogu primjenjivati omjer od 30 kompresija i dva udaha. Provjera disanja ne bi trebala trajati duže od deset sekundi.

Ako je AED u blizini, odmah ga uključite

Automatski vanjski defibrilator namijenjen je i ljudima koji nisu zdravstveni radnici. Uređaj daje glasovne upute i vodi korisnika kroz postupak, a sam procjenjuje postoji li potreba za električnim šokom.

Ako šok nije potreban, AED ga neće preporučiti. Zbog toga, kada se uređaj nalazi u blizini, treba ga što prije donijeti i uključiti.

Najveći problem nije nesavršen pokušaj pomoći, već potpuni izostanak reakcije. Pravovremena reanimacija može održavati cirkulaciju do dolaska stručne pomoći i povećati mogućnost preživljavanja.

Zbog toga osnovno znanje prve pomoći i KPR-a nije korisno samo zdravstvenim radnicima. Možda će upravo nekoliko naučenih koraka jednog dana biti dovoljno da nekome pruži dragocjeno vrijeme do dolaska hitne pomoći.