Morbili se vraćaju: Kako prepoznati prve znakove opasne zaraze?

Zbog toga je važno znati kako bolest počinje i po čemu se karakteristični osip razlikuje od drugih osipnih bolesti.

Morbili se najčešće prenose zrakom i kapljicama koje nastaju kašljanjem i kihanjem zaražene osobe. Virus je toliko zarazan da se među nezaštićenim bliskim kontaktima može inficirati oko devet od deset osoba.

Kako bolest počinje?

Simptomi se uglavnom ne pojavljuju odmah nakon kontakta s virusom. Prvi znaci bolesti najčešće nastupaju nakon 10 do 14 dana.

U početku morbili mogu izgledati poput obične virusne infekcije. Dijete ili odrasla osoba može dobiti:

• visoku temperaturu,
• kašalj,
• curenje nosa,
• izražen umor i malaksalost,
• crvene i suzne oči,
• slabiji apetit.

Posebno je karakteristično crvenilo očiju, odnosno konjunktivitis, dok se u unutrašnjosti obraza mogu pojaviti sitne bijele mrljice poznate kao Koplikove mrlje. One se često javljaju prije karakterističnog osipa.

Osip se ne pojavljuje odjednom

Jedan od prepoznatljivijih znakova morbila jeste način na koji se osip širi.

Najprije se obično pojavljuje na licu i gornjem dijelu vrata, a zatim se postepeno spušta prema trupu, rukama i nogama. Osip se može širiti tokom nekoliko dana, nakon čega počinje blijediti.

Zbog toga se početak bolesti lako može zamijeniti s drugom virusnom infekcijom, naročito ako se osip još nije pojavio. Upravo kombinacija visoke temperature, kašlja, curenja nosa, crvenih očiju i kasnijeg osipa treba biti razlog za oprez.

Zašto su morbili ozbiljniji nego što se često misli?

Iako se nekada smatraju "dječijom bolešću" koja samo izaziva osip i temperaturu, morbili mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Među njima su upala pluća, teška dijareja i dehidracija, upala srednjeg uha te encefalitis, odnosno upala mozga. U najtežim slučajevima bolest može završiti trajnim posljedicama ili smrtnim ishodom. Veći rizik od komplikacija imaju mala djeca, posebno mlađa od pet godina, ali i odrasli mogu teško oboljeti.

Bolest također može privremeno oslabiti imuni sistem, zbog čega organizam nakon infekcije može biti podložniji drugim infekcijama.

Kada treba posumnjati na morbile?

Ako osoba razvije visoku temperaturu, kašalj, curenje nosa i crvene ili suzne oči, a nekoliko dana kasnije dobije osip koji počinje na licu i širi se prema ostatku tijela, morbile treba uzeti u obzir.

Posebno je važno reagovati ako je osoba prethodno bila u kontaktu s nekim ko ima potvrđene morbile ili nije vakcinisana.

U slučaju sumnje nije dobro jednostavno otići u punu čekaonicu i čekati pregled. Zdravstvenu ustanovu treba prethodno telefonom obavijestiti o simptomima, kako bi se poduzele mjere koje će spriječiti eventualno širenje virusa na druge pacijente.

Kako se liječe?

Za same morbile ne postoji specifičan lijek koji uklanja virus. Liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, dovoljan unos tečnosti i praćenje zdravstvenog stanja.

Ako se pojave komplikacije, terapija zavisi od njihovog tipa. Kod određenih pacijenata ljekar može preporučiti i vitamin A, posebno zbog mogućnosti komplikacija povezanih s nedostatkom ovog vitamina.

Osoba koja ima morbile treba biti izolovana kako bi se smanjila mogućnost prenošenja infekcije. Prema preporukama CDC-a, izolacija se provodi najmanje četiri dana nakon pojave osipa.

Vakcinacija ostaje najvažnija zaštita

Najefikasniji način prevencije morbila jeste vakcinacija. WHO navodi da je vakcina protiv morbila sigurna i učinkovita, a dvije doze vakcine koja sadrži komponentu protiv morbila pružaju oko 97 posto zaštite od infekcije i ozbiljnih posljedica bolesti.

Upravo zbog toga pad obuhvata vakcinacijom može omogućiti da se bolest ponovo širi među stanovništvom.

Morbili nisu bolest koju treba olako shvatiti. Ako se pojave karakteristični simptomi, posebno visoka temperatura praćena kašljem, crvenim očima i osipom koji se širi od lica prema tijelu, potrebno je što prije kontaktirati ljekara i izbjegavati kontakt s drugim osobama.